ADAMS, 1. Charles Francis, * 1807, † 1886, sjevernoamerički žurnalist i diplomat, jedan od osnivača republikanske stranke u Ujedinjenim državama Sjev. Amerike. Borio se za ukidanje ropstva, a za Secesijskog rata djelovao je kao poslanik u Londonu (1861—68), radio na učvršćenju prijateljskih odnosa između Ujedinjenih država i Engleske i na međunarodnom pacifističkom pokretu. Njegovu definiciju neutralnosti prihvatila je nauka o međunarodnom pravu. Kao pisac i govornik spada među najistaknutije zastupnike američke civilizacije prošloga stoljeća. Nauke je svršio u Rusiji, Njemačkoj i Engleskoj, dok mu je otac bio u Evropi poslanikom.

2. Charles Kendall, * 1835, † 1902, američki prosvjetni radnik i povjesničar. Na sveučilištu u Michiganu predavao je (1868—85) povijest. Bio je rektor sveučilišta Cornell (1885—92) i Wisconsin (1892—1902). Glavna su mu djela: Democracy and monarchy in France (1874) i Christopher Columbus (1892). G. F.

3. Henry, * Boston 16. II. 1838, † Washington 27. V. 1918. Pravo je učio u Americi, zatim u Njemačkoj i Italiji, gdje se živo zanimao za Garibaldijev pothvat. Svoje dojmove o tom, kao i svoj sastanak s Garibaldijem, opisao je u Boston Courieru. Dugo je surađivao s ocem Charlesom Francisom, poslanikom u Londonu, kojemu je Lincoln povjerio važan diplomatski zadatak. Poslije toga predavao je 7 godina povijest na Harward-univerzitetu. Napisao je Life of Albert Gallatin, Mont Saint Michel and Chartres i Education of Henry Adams. Osobito mu je važno djelo History of the United States (1801—1817), koje i danas vrijedi kao dokumenat velike vrijednosti za proučavanje američke vanjske politike onoga vremena.

4. Herbert Baxter, * 1850, † 1901, američki povjesničar i nastavnik. Pohađao sveučilišta Amherst College, u Göttingenu, Berlinu i Heidelbergu. Bio je profesor američke povijesti na sveučilištu u Baltimoreu. A. je jedan od osnivača američkoga povijesnog društva (American Historical Association). Glavno mu je djelo: Methods of Historical Study (1884). G. F.

5. John, * 1735, † 1826, sjevernoamerički političar, koji je branio prava engleskih kolonija Sjeverne Amerike protiv presizanja centralne engleske vlade. Za sukoba između Francuza i Indijanaca formirale su se u duhu mladoga A. ideje o budućoj veličini Amerike. U spisu Novanglus or history of the dispute with America (1764) tvrdi, da američke kolonije nikada nisu priznavale autoritet engleskog parlamenta, da su što više i prosvjedovale protiv njegovih samovoljnih odluka. Acts of trade smatrale su kolonije trgovačkim ugovorom, koji nipošto nije Engleskoj davao pravo miješati se u unutarnje poslove kolonija. Kao član kongresa 1774—78 zastupao je tezu, da se kolonije proglase nezavisnim. U prvom redu njegovom zaslugom postavili su G. Washingtona na čelo novoosnovanoj revolucionarnoj vojsci. Bio je mišljenja, da s Francuskom valja sklopiti samo trgovački ugovor bez ikakvih političkih ili vojničkih obaveza. G. 1779 pregovarao je kao opunomoćenik kolonija o miru s Engleskom. Nakon sklopljenog mira imenovan je 1785 američkim poslanikom u Londonu, gdje je napisao Defense of the constitution of governement of the united states. Kao potpredsjednik Sjeveroameričke republike 1789—96 nastojao je oko organizacije vladavine. Bio je protivnik neograničene demokracije, nalazeći u njoj klicu tiranije. Stoga naglašava važnost aristokracije, dijeleći narod na gentlemens (plemstvo) i simplemens (obični ljudi). Za stabilnost vladanja drži monarhiju najpodesnijom, s kraljem ili doživotnim predsjednikom na čelu. Parlamenat imao bi dva doma: aristokratski senat i narodnu skupštinu.

6. John Couch, * Laneast (Cornwall) 5. VI. 1819, † Cambridge 21. I. 1892, engleski matematičar i teoretski astronom, sveuč. prof. u St. Andrewsu i Cambridgeu, a od 1861 ravnatelj zvjezdarnice u Cambridgeu. Proučavao je nepravilnosti u gibanju Urana, pri čemu je pronašao stazu nepoznatog planeta, koji smeta kretanje Uranovo. Po rezultatima njegovih računa mogao je 4. i 12. VIII. 1846 J. Challis u Cambridgeu tražiti i vidjeti novi planet Neptuna, koji je nešto kasnije, 23. IX. 1846, prema računu U. I. J. Leverriera, u Berlinu otkrio i kao planet utvrdio I. G. Galle. F.M-ć.

7. Maude, * Salt Lake City (Utah) 1872, američka glumica. Istakla se u sentimentalnim komadima, kojima je autor Škot J. M. Barrie. Čuvena je njezina interpretacija dječaka Peter Pana u istoimenoj komediji spomenutog pisca (1905). D. I.

8. Samuel, * 1722, † 1803, sjevernoamerički državnik, koji je imao znatan udio u stvaranju ustava Ujedinjenih Država. Braneći autonomiju engleskih kolonija u Sjevernoj Americi izdavao je vatrene manifeste i apele, naglašavajući svakom prilikom usku vezu između novinstva i formiranja javnog mišljenja i političkog odgajanja naroda. Boreći se očajnom odlučnošću za oslobođenje sjeverno-američkih kolonija, pobijao je pravo, da bi engleski parlamenat kolonijama nametao poreze i takse. Prema prirodnom pravu, kako su ga definirali Englez Locke i Nijemac Puffendorf, nema nijedan zakon vrijednosti, ako ga komuna ili zajednica ne potvrdi. Svaki pojedini član zajednice ima pravo i dužnost, da vodi brigu o zajedničkim interesima i da o njima raspravlja. Engleski parlament nije dakle ovlašten, da kolonijama bez njihova pristanka nameće zakone. Glavna zasluga, da je rat za nezavisnost uspio, ide Adamsa. On je zasnovao i sjajno organizirao otpor protiv Engleske, koji se sastojao u bojkotu engleske robe i u dobro naoružanim ustaškim četama.

9. William, * Gillingham oko 1564, † Japan 1620, engleski mornar i trgovac. Kao prvi Englez stekao je radi svog pomorskog znanja naklonost japanskog cara Shoguna 1880. M. P-s.