ACETON (dimetilketon, propanon), CH3.CO.CH3, je najjednostavniji i najvažniji keton. Poznavao ga je već Libavius (1595). Sastav i formulu su mu odredili A. Dumas i Liebig (1832). Dolazi u vrlo malenim količinama u normalnoj mokraći i krvi, a u znatno većim količinama u patološkim slučajevima (Acetonuria, kod Diabetes mellitus).
Bezbojna je tekućina posebnog mirisa, lako upaljiva, vrelišta 56.5° C i tališta — 95° C. Miješa se s vodom u svakom omjeru. Vrlo je važno otapalo. Dobiva se na razne načine. Nalazi se u produktima suhe destilacije drva, no odatle ga je teško dobiti u čistom stanju. Tehnički čisti aceton dobiva se suhom destilacijom kalcijeva acetata: (CH3COO)2Ca → CH3.CO.CH3 + CaCO3
U Hrvatskoj ga izrađuju u velikim količinama destilacije drva u Belišću i u Tesliću u Bosni. Octeni kreč ili sivo vapno (sirovi kalcijev acetat), koji se dobiva iz vodenaste frakcije drvnog destilata taloženjem sa vapnom, podvrgne se u specijalnim pećima suhoj destilaciji kod cca 400°C. U Belišću ga izrađuju na novi način iz sirove octene kiseline katalitičkim putem. Taj sirovi aceton sadrži oko 35 do 40% acetona. Ostatak je voda i razni viši ketoni. Destilacijom i rektifikacijom toga sirovog acetona dobiva se kemijski čisti aceton. Uza nj dobiva se još izvjesni procenat metilketona, koji je također vrlo dobro otapalo. Ostali viši ketoni sačinjavaju zajedno t. zv. acetonsko ulje žućkaste do tamne boje i lošeg mirisa.
Važan je danas također postupak, pri kojem se aceton dobiva vrenjem raznih škrobnih sirovina pomoću posebnih bakterija (Bacillus macerans, Bacterium acetoaethylicum). Ovdje se uz aceton (6 do 10%) dobiva i butanol (10 do 30%).
U Njemačkoj i Americi aceton se u velikim količinama izrađuje sintetskim putem iz acetilena i vodene pare uz prisutnost katalizatora kod 400°C:
2C2H2 + 3H2O → CH3.CO.CH3 + CO2 + 2H2
Aceton nastaje također oksidacijom sekundarnog izopropilnog alkohola.
Aceton je najbolje otapalo za nitrocelulozu, pa se u velike upotrebljava kod izrade bezdimnog baruta, jer su acetonske otopine nitroceluloze vrlo viskozne (želatiniranje nitroceluloze). Nadalje je aceton izvrsno otapalo za acetilnu celulozu, pa se mnogo primjenjuje u industriji umjetne svile i u izradi aeroplanskih lakova za impregnaciju platna. Aceton otapa pod tlakom od cca 20 atm vrlo velike količine acetilena, pa ta smjesa dolazi u trgovini u čeličnim bocama pod imenom dissous-plin. Aceton služi i kao sirovina za izradu mnogih drugih organskih spojeva, na pr. kloroforma, jodoforma, sulfonala i raznih umjetnih smola.