A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: acetilen
Svezak: 1
Stranica: 25
Vidi na enciklopedija.hr:
acetilen
ACETILEN (CH ≡ CH), nezasićeni ugljikovodik. Kod obične je temperature i tlaka plin, koji ima u kemijski čistom stanju slab eterični miris i slatko-hladni okus. Tehnički produkt miriše penetrantno od onečišćenja sa sumporovodikom, fosforovodikom i amonijakom. Lakši je od zraka (sp. tež. 0.906), dosta topiv u vodi, lakše u alkoholu i benzolu, vrlo lako u acetonu. Sniženjem temperature i povišenjem tlaka može se lako pretvoriti u tekućinu (vrelište — 81°), koja se kod isparivanja na zraku sledi u čvrstu masu. Kod običnoga tlaka i temperature nije eksplozivan. Gori svijetlim čađavim plamenom. Sa zrakom daje eksplozivne smjese (u granicama od 3 — 73% acetilena). S nekim kovinama (bakrom, srebrom, živom) daje vrlo eksplozivne spojeve, radi čega ventili i sl. na acetilenskim aparatima i bocama ne smiju biti od bakra.
Acetilen se danas u tehnici proizvodi gotovo isključivo iz kalcijeva karbida djelovanjem vode:
Iz 1 kg kalcijeva karbida trebalo bi teoretski dobiti 350 l čistog acetilena, no budući da tehnički kalcijev karbid nije čist, dobiva se redovito 290-300 l mjereno kod 15° C i 760 mm. Aparati za pravljenje acetilena sastoje se redovito od razvijača, praonika, spremišta za plin i čistača. Razvijača ima tri tipa: 1. aparati, kod kojih se potrebna količina vode automatski pripušta karbidu; 2. kod kojih potrebna količina karbida upada u veću količinu vode, i 3. kod kojih se voda i karbid prema potrebi automatski dovode u doticaj i opet odvajaju. Aparati po principu 1. najjednostavnije su konstrukcije i često se upotrebljavaju za prenosne aparate, svjetiljke za vozila i male uređaje za rasvjetu. Veliki industrijski aparati grade se obično po principu 2., jer kod njih može najteže doći do opasnog zagrijavanja. Prolazeći kroz vodu acetilen se u ispiraču oslobađa najgrubljih nečistoća prije nego uđe u spremište. Danas se grade također aparati, u kojima se acetilen dobiva i sprema pod povišenim tlakom (najviši je dopušteni pretlak 1.5 atm).
Za mnoge svrhe mora se acetilen očistiti od nečistoća, osobito od fosforovodika, koji je otrovan i samoupaljiv, te od sumporovodika i amonijaka. U tu se svrhu vodi kroz čistače s poroznim masama, u kojima se nečistoće oksidiraju (klornim vapnom, kromnom kiselinom, željeznim oksikloridom i dr.) ili se istalože bakrenim monokloridom i dr.
Zbog opasnosti postupka acetilenom i karbidom u nepogodno konstruiranim ili loše održavanim aparatima ne smiju se proizvoditi ni upotrebljavati acetilenski aparati bez dopuštenja vlasti.
Acetilen dolazi u promet otopljen u acetonu pod tlakom od 12—15 atm, kao t. zv. acétylène dissous (otopljeni acetilen) ili dissous-plin. Da se onemogući eksplozija, napunjene su boce posebnom šupljikavom masom, u koje se porama nalazi aceton. Pri otvaranju ventila popušta tlak, i acetilen izlazi iz otopine gotov za upotrebu.
Acetilen služi za autogeno svarivanje i rezanje, jer s kisikom daje vrlo vruć plamen. Mnogo se acetilena (u obliku dissous-plina) troši za rasvjetu svjetionika. Čisti acetilen pod imenom narcylen upotrebljava se kao sredstvo za narkozu. Razdvajanjem acetilena na ugljik i vodik proizvodi se čađa.
Zbog svoje jake nezasićenosti lako se kemijski mijenja i polimerizira. U prisuću CuCl i NH4CI u kiseloj otopini kondenzira se u vinilacetilen i divinilacetilen:
Vinilacetilen je vrlo važan za proizvodnju tvari, koje su slične kaučuku. Prevođenjem acetilena kroz užarene cijevi nastaje benzol (Berthelot).
U kemijskoj industriji acetilen je važan za dobivanje raznih sintetskih proizvoda. Katalitičkim djelovanjem nastaje iz njega i vode acetaldehid:
Oksidacijom acetaldehida nastaje octena kiselina, a redukcijom etilni alkohol. Svi su ti spojevi opet ishodne tvari za proizvodnju mnogih boja, lijekova, otapala i t. d., na pr. za indigo, aspirin, kloroform, umjetne smole. Iz acetilena se proizvodi butadien i monoklorbutadien, koji polimerizacijom daju umjetne kaučuke. Iz acetilena priređuju acetilen-kloride, koji su odlična, nezapaljiva otapala za masti, ulja, smole, lakove, katrane, firnise, sumporne i klorsumporne spojeve, acetilcelulozu, alkaloide i t. d. Najvažnije je otapalo triklor-etilen.
Potpis: R. P.