ANDRIJAŠEVIĆ (Andreassi), 1. fra Dominik, * Popovo (kotar Trebinje) 1572, † Rim 1632, dubrovački franjevac i skadarski biskup. Nauke je svršio u Dubrovniku i u Italiji. Odlikovao se kao profesor i misionar. Muslimani i pravoslavni tako su ga zavoljeli, da ga je na sastanku u Ravnomu 1604 kotar Stolac delegirao u Prag caru Rudolfu II. (1576—1612), da radi o oslobođenju Hercegovine od Turaka. G. 1622 postao je skadarskim biskupom, a kada je 1623 bio protjeran iz Skadra, pokušao je osnovati biskupiju u Mostaru. Kada mu ni to nije uspjelo, nastanio se u Rimu, gdje je i umro.

LIT.: D. Mandić, Acta Franciscana Hercegovinae, Mostar 1934; Theiner, Monumenta Slavorum Meridionalium, Zagreb 1875; Fermendžin, Acta Bosnae, Zagreb; Waddingus, Anuales O. F. M. vol. XXVI; Farlati, Illyricum Sacrum, sv. IV., VI.; K. Draganović, Croatia Sacra, 1934, IV., sv. 1. P. D.

2. Niko, * Gradac na moru 24. I. 1882, književnik. Srednju školu je polazio u Splitu, filozofijski i pravni fakultet u Beču i Zagrebu. Odvjetnik u Sarajevu. Surađivao u Vijencu, Savremeniku i različitim kalendarima i novinama, pišući pripovijetke, članke, kritike i dr. Izdao je knjige pripovijesti Slike i priče iz neretvanske krajine, Zagreb 1907, Pripovijesti, Zagreb 1912. Novelistički talenat, s naklonošću, da iznosi svijet malih ljudi, napose iz rodnoga kraja. Rano je prestao pisati. A. B-c.

3. Vital, * Dubrovnik 28. III. 1634, † Dubrovnik 15. V. 1688, franjevac. Bio je filozof, teolog i govornik na glasu. Mnogo godina bio je lektor bogoslovlja u dubrovačkom franjevačkom teološkom učilištu. U velikomu potresu 1667, kada je teško stradao Dubrovnik, Andrijašević je igrao znamenitu ulogu, podižući potištene duhove i spašavajući ono, što se je moglo spasiti. Poslao je u Jakin (Ancona) najvjerniji izvještaj o stanju Dubrovnika u času potresa i poslije potresa, štampan više puta i na više mjesta. Svoje korizmene govore na talijanskom jeziku štampao je u jednom svesku u Mlecima 1661 kod Francesca Stortija. Isto tako na talijanskom jeziku i u Mlecima, kod Benedetta Milochija, objavio je u jednom svesku 1679 svoje govore došašća. U osam govora određenih za propovijedi prije Božića, izradio je panegirik sv. Dominiku. Na talijanskom jeziku izdao je studiju o mnemonici (kako da se pojača memorija). Hrvatskim jezikom izdao je: god. 1686 u tiskari Pezzani Razgovor duhovni; god. 1687 Put od Raja; god. 1664 Devotioni po Librijem duhovnijem skupljene i za pokrijepljenje duša ucviljenih u jezik dubrovački složene, te god. 1664 Pravi način za postići milosti od Boga po dostojanstvim slavnoga svetoga Antuna od Padove. U arhivu Male Braće u Dubrovniku čuva se u rukopisu Andrijaševićeva Kronika na latinskom jeziku. O. Vital Andrijašević obnašao je sve časti u svome redu. God. 1679 bio je štaviše imenovan biskupom u Stonu, ali se zahvalio na toj časti.

LIT.: Chronicon (u rukopisu), arhiv samostana Male Braće u Dubrovniku; Dolci-Slade, Festi litterarii, Mleci 1767; Necrologium Frat. Min. Prov. Ragusinae (rukopis). U. T-a.