ANDRASSY, 1. Juraj, * Zagreb 12. VIII. 1896, sin Ljudevita. Gimnaziju i pravo svršio u Zagrebu. Kasnije učio u Parizu. Bio u upravnoj, sudskoj i odvjetničkoj službi. Na sveučilištu u Zagrebu predaje od 1928 međunarodno pravo kao honorarni docent, od 1932 kao izvanredni, a od 1937 kao redoviti profesor. Od 1930 vrši još i službu honorarnog docenta na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi za pomorsko i međunarodno pravo. G. 1937 predavao na akademiji za međunarodno pravo u Haagu. Piše mnogo u domaćim i stranim časopisima (Mjesečnik, Nova Evropa, Narodna Starina, Obzor, Savremenik, Ekonomist). Urednik pravnog dijela Hrvatske Enciklopedije.

Glavna su mu djela: Kritički po gledi na teoriju o narodnoj suverenosti (1927), Tragom Vladimira Mažuranića (1927), Najnoviji razvoj međunarodnog prava (1929), Tacna i Arica (1929), Slaveni u Španiji prije tisuću godina (1930), Liga naroda (1931), La Souveraineté et la Société des Nations (1937). L’Arbi

trage international comme moyen de règlement des conflicts économiques (1939), Život i rad Alfonza Domina (1939). M. I.

2. Ljudevit, * Stubica 17. VIII. 1869, sin Miroslava. Srednje škole i pravne nauke svršio je u Zagrebu. Poslije odvjetničko-perovodne prakse habilitirao se na zagrebačkom sveučilištu za docenta rimskoga prava raspravom Najstarije rimske oporuke i libera testamentifactio. Na istom sveučilištu predavao je povijest i institucije rimskoga prava od g. 1897, a kao redoviti profesor od g. 1902 do svoga umirovljenja u lipnju 1940, te je za vrijeme dugogodišnjega nastavničkog rada dao pravne temelje čitavoj generaciji današnjih hrvatskih pravnika. Napisao je više rasprava i prinosa u »Mjesečniku« pravničkoga društva u Zagrebu, među kojima se ističe značajna rasprava Starina i autentičnost zakona XII ploča (»Mjesečnik«, XXXI., 1905), a ponovno je priredio i izdao Baronove Institucije rimskoga prava (Zagreb 1925). Bio je nekoliko puta dekan pravnoga fakulteta. M. H-t.

3. Miroslav, * Višnjevec kod Pregrade 1. IX. 1817, † Zagreb 14. XII. 1896, otac pređašnjega. Na hrvatskom saboru 1848 zastupao je izborni kotar Božjakovinu i bio član saborskog odbora za urbarska pitanja. U vrijeme rata Hrvata protiv Madžara služio je A. u Jelačićevoj narodnoj vojsci kao satnik. Kasnije se posvetio sudačkoj službi. M. I.