ANDORRA, mala republika u istočnim Pirenejima između Francuske i Španjolske. Zaprema uglavnom glacijalnu kotlinu gornjega toka rijeke Balira, koja teče prema jugu u Segre. Kotlina je prosječno 1000 m nad morem, a naokolo su planinski lanci od 3000 m visine, preko kojih je vrlo težak prijelaz u svijet. Vlažna kotlina pokrita je dobrim pašnjacima, bokovi lanaca djelomice šumom, a iznad toga su gola sljemena, u zimskom polugodištu pod snijegom i ledom. Oštro podneblje i oskudica plodnoga tla odrazuju se na stanovništvu, koje je u svemu jednostavno, skromno i konzervativno. Na površini od 452 km² stanuje u pedesetak sela malo više od 5000 seljaka katalonskoga roda i jezika, koji se vjerno drže starih običaja i katoličke vjere, a iznad svega ljube svoju samostalnost i slobodu. Glavno im je zanimanje stočarstvo. Goje mnogo ovaca, a u novije vrijeme također goveda i konja. Izvoze meso i sir. Za domaće potrebe iskorišćuju i šume, pa izvoze i drveni ugljen. Plodovi ratarstva — nešto žita, vina i duhana — ne pokrivaju potrebu, pa se živežne naplaćaju Francuska i Španjolska za ljetnu pašu svojih stada u A. Vojna obveza traje od 16. do 60. godine za sve muške državljane, koji se sami naoružavaju. Grb republike je razdijeljen u četiri polja, na kojima su grbovi urgelskoga biskupa, grofa de Foix i grofovije Béarn. Na državnoj su zastavi žuta i crvena boja. U glavnom mjestu je sijelo vlade, suda i škole, a vrhovna sudišta su izvan republike u Perpignanu i Urgelu. V. B-ć.

Povijest A. Kad je Karlo Vel. osnovao Španjolsku marku, on i njegovi nasljednici obrazovaše unutar te marke nekoliko grofovija. G. 819 Andorra je župa i posjed biskupa u Urgelu, ali je jamačno već u to vrijeme pripadala grofovima, koji su bili vazali biskupovi. G. 1231 dade biskup urgelski Pocije de Villamet Andorri političko, administrativno i sudačko uređenje, koje je gotovo do danas ostalo nepromijenjeno. G. 1278 postao je grof Foix »suveren dolina Andorre«, a odnos prema biskupu u Urgelu ostao je isti. Prava grofova Foix prijeđoše na knezove Béarn i kraljeve od Navarre, a kad je Henrik IV. Navarski postao francuski kralj, došla je republika A. pod vrhovnu vlast francuskih kraljeva, ali je ostala i dalje u istom odnosu prema biskupima u Urgelu, u kojem je bila i ranije. Tako je i danas A. pod vrhovnom vlašću Francuske i biskupa u Urgelu, samostalna republika, signoria i u feudnom odnosu. Republikom A. upravlja vijeće od 24 člana. Do 1866 biralo je ovu dvadeset i četvoricu staro vijeće, a od tada glavari porodica (kućegospodari), koji su navršili 25-u godinu života. Mandat vijećnicima traje 4 godine. Izvršenje pojedinih zaključaka povjerava vijeće izabranom sindiku ili generalnom prokuratoru (franc. syndic procureur général), koga ono bira na 4 godine. On je ujedno i predsjednik vijeća. Sudbene poslove vode dva namjesnika (viguiers), od kojih jednog imenuje Francuska, a drugog biskup u Urgelu, i jedan civilni sudac, koga naizmjence imenuju Francuska i biskup Urgelski. A. plaća Francuskoj 960 franaka, a biskupu 425 fr. na godinu.