ANDERSON, 1. Adolf (1818—1879), najveći njemački majstor u šahu. Prvak svijeta 1851—1866. Pobjednik turnira u Londonu 1851 i 1862, u Badenu 1870. Pokazao je svijetu svu ljepotu šahovskih kombinacija. Đ. B.

2. Alexander, * New York 1775, † Jersey City 1870, američki drvorezbar, koji je ilustrirao Shakespeareove drame i Websterovu abecedarku. U.

3.Carl D., američki fizičar, * New York 1905, od švedskih roditelja. Proučavajući kozmičke zrake otkrio je 1932 elementarnu česticu pozitron. Zato mu je (u zajednici s Viktorom Hessom) podijeljena za 1936 Nobelova nagrada za fiziku. Anderson i Neddermeyer našli su 1938 mezotron (→ Elementarne čestice). St. H.

4. Elisabeth Garett, * Aldeburgh 1836, † Aldeburgh 17. VII. 1917, engleska liječnica i borac za profesionalni odgoj engleskih žena. U ono se doba držalo, da se ne dolikuje ženama učiti medicinu. Stoga je nije htjelo primiti nijedno sveučilište, pa je bila prisiljena privatno učiti anatomiju u jednoj bolnici u Londonu. No kvalifikacije za vršenje liječničke prakse nije mogla ni sada dobiti, jer su je redom odbijale sve institucije. Konačno joj je 1865 društvo liječnika (Society of Apothecaries) u Londonu dopustilo, da uđe u liječničku zajednicu. G. 1866 bude imenovana na ženskoj klinici St. Mary u Londonu. Ta se klinika brzo razvila u Novu bolnicu za žene, i u njoj je A. radila preko 20 godina. Čast doktora medicine dobila 1870 u Parizu. Od 1874 brinula se oko otvaranja liječničke škole za žene u Londonu. Londonsko je sveučilište dopustilo ženama liječnički naslov tek od 1877. G. 1908 bila je izabrana (kao prva žena) za načelnika grada Aldeburgha.

Njezina kćerka, Dr. Louisa Garret Anderson, nastavila je majčino djelo. Aktivno je sudjelovala u pokretu za žensko pravo glasa. U.

5. Lionel, * Lincoln oko 1620, † London 1710, engleski dominikanac, poznatiji pod imenom Munson. Nakon obraćenja na katolicizam ušao je u Parizu u dominikanski red. Bio je gorljiv propovjednik. Optužen radi veleizdaje, bio je osuđen na smrt, kasnije pomilovan i protjeran iz Engleske. Nakon povratka nastavio je svoj rad, ali je opet morao bježati. Pisao je o svjetovnoj vlasti i o zakletvi svjetovnim vlastima.

LIT.: C. J. Destombes, La persecution religieuse en Angleterre, Lille 1883. U.

6. Maxwell, * 1888, američki dramatičar i pjesnik. Jedan od osnivača pjesničke revije »Measure«. Najbolje poznat po drami What price glory? (1926). G. F.

7. Sherwood, * 1876, američki pripovjedač. Sin zanatlije, i sam je proveo ranu mladost kao radnik, zbog toga je slobodan od književnih tradicija i konvencija. Ima efektan pjesnički stil. Autobiografsko mu je djelo: A Story-teller’s story (Pripovjedačeva pripovijest, 1924). I u ostalim djelima izbija jak autobiografski elemenat. Glavni su mu romani: Marching men (1917) i Dark Laughter (Tamni smijeh, 1925). Zbirke novela: Winesburg, Ohio (1919), The Triumph of the Egg (1921), Horses and Men (1923). Pisao je i stihove (A New Testament, 1927), koji su manje pjesnički od njegove proze. J. T-a.