ANASTASIJEVIĆ, 1. Dimitrije Sabov, * Neguši (Makedonija) 1726, † Sr. Karlovci 2. X. 1803, glavni dobrotvor i prilagač za osnivanje srpske gimnazije u Sr. Karlovcima. Došao je kao dječak oko 1733 s nekim trgovcima u Zemun. U N. Sadu izučio je krojački zanat i nastanio se u Karlovcima. Njegovu prvu zakladu za osnivanje gimnazije od 20.000 for. potvrdio je car Leopold II. 11. X. 1791, a 1803 dao je još toliko za istu gimnaziju. Kao veliki prosvjetni dobrotvor odlikovan je ugarskim plemstvom. R. G.

2. Dragutin, * Kragujevac 18. VII. 1877, bizantolog, profesor sveučilišta. Studirao bizantinologiju u Münchenu kod K. Krumbachera (1902—1905); 1906 postao privremeni, a 1908 stalni docent na novoj katedri za bizantinologiju na filozofskom fakultetu u Beogradu; 1919 izabran za vanrednog profesora na istom fakultetu, a 1921 za redovnog na teološkom fakultetu (za grčki jezik i historiju bizantinske kulture). Dao je veći broj rasprava iz historije Bizanta, Srbije za vrijeme Nemanjića, Samuilova carstva i t. d.; izdavao historijske izvore iz Sv. Gore i dr.

BIBL.: Važniji radovi: Die paänetischen Alphabete in der griech. Literatur, 1905; Godina smrti Nemanjine (Glas S. K. A. 86, 1911); Još o godini smrti Nemanjine (ib. 92, 1913); Dve Dušanove grčke hrisovulje (Spomenik S. K. A. 55, 1922); Srpski arhiv Lavre atonske (ib. 56, 1922); Letopis Nikopoljski (Bogoslovlje IX, 1934); Je li sv. Sava krunisao St. Prvovenčanog (ib. X, 1935); Sv. Sava je umro 1236 g. (ib. XI, 1936). M. J. D.

3. Đuro i Sofija, glumci, članovi družine Novosađana, koji su 1840 otvorili prvu hrvatsku dramsku sezonu u starom zagrebačkom kazalištu izvedbom Kukuljevićeve drame Juran i Sofija. Glume u Zagrebu i hrvatskoj pokrajini 1840—42 u djelima Kukuljevića, Lazarevića, Vujica Sterije Popovića. S. B.

4. Miša, * Poreč 24. II. 1803, † Bukurešt 26. I. 1885, trgovac. Kao trgovac i carinik brzo se obogatio, bio najbogatiji Srbin sredinom 19. st., imao svoje brodove na Dunavu. Knez Miloš odlikovao ga naslovom kapetana i majora. Bio je velik dobrotvor i pomagao prosvjetu. U Rumunjskoj je izdržavao škole, a za prosvjetne svrhe 1863 poklonio državi svoju palaču u Beogradu, u kojoj se sada nalazi sveučilište.

LIT.: M. Đ. Milićević, Pomenik znam. ljudi u srp. narodu, 1888. R. M.