ANAM, na istočnoj strani Stražnje Indije, kraljevina pod protektoratom Francuske po sporazumu od 6. VI. 1884., dio francuske Indo-Kine, zaprema 147.600 km2, seže od delte Sikjanga do rta Saint Jaques; visočje je arhajsko, paleozojsko, kredno i tercijarno uleknuto na istočnoj strani; velika erozija izderala je Anamske Kordiljere, pa je ostavila lance, koji sežu do 3000 m; razvodnica između Kitajskoga mora i Mekonga ide sasvim na istok, gdje su strmi pristranci, koji imaju za kišnoga doba mnoge bujice. Obala 1100 km duga prozvana je radi nepristupnosti Côte de fer; tu su najznatniji vrhovi Pic Atauat (2500 m) na sjeveru, a na jugu La Mère et l’Enfant (2100 m). Jedina je prirodna luka Tourane. Na sjeveru je obala položita, ima nešto kanala prema Tonkinu, koji služe za promet, a južna je obala hridovita i nezgodna, jer je spajaju sa zaleđem samo dva sedla (Col de Nuages, Deo-Ca). Monsuni duvaju od travnja do kolovoza s jugozapada uz temperaturu od 30° C, a od rujna do travnja s jugoistoka uz temperaturu od 23° C; tajfuni su česti, dolaze s mora, visina kiše je 1700 mm. Glavni kulturni proizvodi su riža, kukuruz, duhan, dragocjeno drvo, mirodije, sladorna trska i pamuk. U blizini Touranea ima ugljenika, zlata, srebra, bakra, tutije, olova i željeza, osobito hematita. Stanovništva ima 5.656.000, većinom Anamita, koji idu na sjever preko granica A., a u brdima na zapad ima na pol divljih stanovnika Moi. Glavni je grad Huè (Phutuatieng) sa 40.000 stan. Još ima Francuza i Kitajaca. Gustoća 38 stan. na 1 km2. Luka je spomenuti Tourane sa 25.000 stan. Oba grada spaja željeznica.
LIT.: Diguet, Annam et Indochine française, Pariz 1910. M. Š.
A. je u doba dolaska Evropljana stajao pod vrhovništvom Kine. Francuzi su s A. podržavali veze već u 17. st. G. 1787 dolazi do prvog pokušaja sklapanja obrambenog i navalnog saveza između Francuske i A., ali ga A. ne ratificira. Progoni kršćana u 19. st. dovode do ponovne intervencije Francuske te do ugovora od 1862 i 1874. Potonji već sadržava zametke francuskog protektorata. Dolazi do ratnih zapletaja s Kinom, koja još uvijek ima virtuelna vrhovnička prava na te zemlje (naročito i zbog Tonkina), te do ugovora Francuske s A. (25. VIII. 1883) i s Kinom (prvi ugovor u Tientsinu od 11. V. 1884). Nakon novih bojeva Francuske s Kinom sklopljen je drugi ugovor u Tientsinu (9. VI. 1885), kojim Kina napušta svoj protektorat nad A. Sam odnos između A. i Francuske uređen je ugovorom u Huéu od 6. VI. 1884. Po njemu stoji A. pod francuskim protektoratom te njegove vanjske poslove vodi francuski rezident u Huéu). U unutrašnjim poslovima ima A. punu samoupravu. A. je nasljedna monarhija. Od 1926 postoji i narodno zastupstvo. J. A.