ANALGETICI (grč. an »bez« i algos »bol«) su sredstva, koja ublažuju i uklanjaju bol i bolne podražaje. Zovu se i anodyna (grč. an »bez« i odyne »bol«). Pretežna ih većina djeluje centralno, t. j. na mozak, izazivajući kljenut (paralizu) izvjesnih područja centralnog živčanog sistema. Put i prijenos bolnih podražaja biva prekinut, bol se ublažuje i eventualno iščezne s općim smirenjem, a katkad i spavanjem. Ima prirodnih i sintetički pripremljenih a. Među prvima su prije svega opij i neki njegovi alkaloidi, od kojih je najmoćniji morfin, zatim kodein, papaverin i još neki drugi. Nadalje imaju takva (analgetička) svojstva, pored svojih drugih istaknutijih svojstava, različiti alkaloidi drugih biljnih vrsta, kao na pr. alkaloidi Corydalisa, indijske konoplje (hašiš), neki alkaloidi izvjesnih kakteja, solanaceja (atropin, skopolamin), pa akonitin; neka eterična ulja; osim toga kokain svojim centralnim i perifernim djelovanjem. U drugom redu su a. sintetički preparati i sredstva, kao ona iz reda masnih spojeva (alkohol, eter, kloroform i brojni drugi) svojim izrazito narkotičkim sposobnostima, pa posebno derivati pyrazolona (na pr. antipyrin, pyramidon i velik broj ostalih), derivati phenacetina, salicylne i phenylchinolinkarbonske kiseline, te u određenoj mjeri kofein i teobromin.

Iako je »stišavanje boli božansko djelo« (sedare dolorem divinum opus, prema Hipokratu), može nestručno provedeno stišavanje biti štetno, ako se na pr. time onemogućuje raspoznavanje bolesti i njezina uzroka, a inače spasonosno, kao na pr. kod otrovanja jetkim otrovima i drugdje. Prodaja tih sredstava dopuštena je samo uz liječnički propis.