AMPERMETAR, sprava za mjerenje jakosti (u amperima) električnih struja. Osjetljive izvedbe daju pun otklon kazala već kod nekoliko tisućinka ili milijuntina ampera (miliampermetri, mikroampermetri). Prema tome, kojim se od učinaka elektične struje izaziva otklon pomičnoga dijela, ima različitih sistema ampermetara, od kojih neki reagiraju samo na istosmjerne struje, a neki i na izmjenične (ima i sistema samo za izmjenične struje). Za istosmjerne struje najbolji su oni s magnetom i pomičnim svitkom i oni s mekim željezom (zvani i sistemi s pomičnim željezom). Kod instrumenata s pomičnim svitkom biva svitak, kad njim protječe struja, zakrenut djelovanjem magnetskoga polja permanentnoga magneta. Među polovima magneta smješten svitak je naime vrtiv (a podržavan, dok nema struje, u početnom položaju s dva nježna spiralna pera, koja služe odmah i za dovod i odvod struje). Otklon svitka, odnosno s njim spojenoga kazala, proporcionalan je s jakošću struje (»jednolika skala«). Sistemi s pomičnim svitkom redovito se izvode kao miliampermetri, a ako su mjerene struje prevelike za sistem, doda se uporedo sistemu poredna grana (poredni otpor ili šunt, engl. shunt), kroz koji teče suvišni (obično najveći) dio struje. Na pr. miliampermetru za 0,003 A, ako treba da mjeri struje do 6 A, treba šunt dimenzionirati, da kod punoga otklona kazala njime teče 6—0,003=5,997 A. Kod ampermetara s mekim željezom pod utjecajem struje poslane kroz fiksni svitak biva u nutarnjost svitka (djelovanjem magnetskoga polja svitka) uvučen komadić mekoga željeza (ili se magnetiziraju dva komadića mekoga željeza, pa se jedan od njih, pomični, odbije od drugoga, nepomičnoga). Ovi sistemi imaju skalu u početku jako stisnutu, ali mjere i izmjenične struje. Isto vrijedi i za elektrodinamske sisteme, od kojih struja teče kroz dva svitka, pa se jedan (pomični) otkloni prema drugomu (nepomičnom). Kod termičkih sistema iskorišćuje se za otklon produljenje žice ugrijane prolazom struje.

LIT.: J. Lončar, Električka mjerenja, Zagreb 1939.