ALJEHIN, 1. Aleksandr, *Moskva 1892. Šampion svijeta u šahu 1927—1935 i od 1937 dalje. Najgenijalniji šahista do danas. Nedostiživ kombinatoričar, čija bujna mašta zapanjuje. Majstorom je postao sa 16 godina! Osvojio je 30 prvih nagrada na turnirima. Najveće pobjede: Baden 1925, San Remo 1930 (najveći turnirski uspjeh svih vremena), Bled 1931, Bern 1932 i Zürich 1934. U Chicagu je 1933 igrao 32 istovremene partije ne gledajući na tablu. Jednako je čuven i kao pisac šahovskih djela. Đ. B.

2. Vasilij V., * Kursk 1882, ruski botaničar (fitosociolog). Studirao je u Moskvi, gdje je apsolvirao 1907. Godine 1914 se habilitirao, a 1918 postao profesorom. Kratko iza toga organizirao je katedru za geobotaniku. Djelovanje A. je prilično svestrano. Bavio se sistematikom (Alchemilla), ekologijom te je napisao i niz udžbenika. Njegovo glavno područje rada je biljna sociologija (fitocenologija). U tom pogledu napose je istraživao stepe i proveo njihovu klasifikaciju i njihovo rajoniranje u današnjoj Rusiji. On je osnovao posebnu moskovsku fitocenološku školu, iz koje je u posljednjih trideset godina proizašao čitav niz fitocenologa, koji djeluju u čitavoj Rusiji. A. je poveo naučne ekspedicije u Tambovsku, Gorkovsku i Kalininsku oblast koje su dale mnogobrojne rezultate. Mnogo se je bavio strukturom i ekologijom biljnih zadruga (fitocenoza) te izradio njihovu klasifikaciju. Od njegovih radova mnogi su veoma važni, tako: Fitosociologija i ee poslednie uspehi v nas i na zapadje (Moskva 1925), Was ist eine Pflanzengesellschaft (Berlin 1926), Osnovnie ponjatija i osnovnije edinici v fitosociologii (1935). Najznatnije je njegovo djelo Ruskie stepi (1931). Nekoliko djela o geobotaničkoj metodici publicirao je i sa svojim suradnicima. Godine 1938 izašla je u Moskvi i njegova Geografija rastenij, u kojoj i pregledna karta čitave današnje Rusije. I. P.