ALJAŽ, Jakob, * Zavrh ispod Šmarne gore 6. VII. 1845, † Dovje pod Triglavom 3. V. 1927, triglavski župnik, planinar. Uspješno je branio visoke gorske krajeve Slovenije od njemačkih planinarskih društava, koja su išla za tim, da tim krajevima svojom toponomastikom i građenjem svojih domova dadu tuđinsko obilježje. Kada je 1874 njemački »Alpenverein« osnovao podružnicu u Ljubljani, najprije su njemački planinari svratili pažnju na Triglav (2863 m). G. 1887 otvorena je na njemu t. zv. »Deschmannhütte«. Tjedan dana poslije toga bio je Aljaž prvi put na Triglavu, a dvije godine kasnije postao je župnikom Dovja, Mojstrane i Triglava. Otada je svoje najbolje snage posvećivao toj slovenskoj »svetoj gori«. G. 1895, kada je Slovensko planinarsko društvo postojalo tek treću godinu, podigao je na svoj trošak na vrhuncu Triglava »Aljažev stolp« (v.) i darovao ga društvu, a malo zatim je zamislio 55 m ispod vrhunca u kamen usječeno »Staničevo zavetišče« (St. zaklonište). Izabrao je također izvanredno povoljno gradilište za »Triglavski dom« na Kredarici (2515 m). Tim je radovima u triglavskom gorju pretekao Nijemce. Zaslužan je također kao glazbenik. Uredio je Slovensku pjesmaricu Družbe sv. Mohorja, u kojoj je popularizirao starije umjetne slovenske pjesme. Pjesmarica je izišla u 2 sveska 1896—1900, a 3. izd. štampano je 1923.

LIT.: Plan. vestnik, 1922, 82; 1933, 359. J. R.

Aljažev stolp (vidikovac), na vrhu Triglava (2863 m), najviša zgrada Slovenije i Jugoslavije, duhovita i originalna zamisao i rad Jakoba Aljaža (v.). Od željeza je i lima, okrugao s promjerom 1,25 m, a visok 1,90 m, pruža za 4—5 planinara zaklonište od vjetra i zime te omogućuje kroz osam prozorčića mirno uživanje prostranoga vidika. Iznutra se nalazi na stijeni slika Pernhartove triglavske panorame. J. R.