EKSPONENCIALNA JEDNAČBA u užem smislu jest jednačba, u kojoj nepoznanica dolazi jedino u eksponentima, na pr. 3^x = 2^5—1, 3^5x + 2^x = 5^7x + 1. U širem smislu kod e-ih j-i javljaju se nepoznanice osim u eksponentima još i drugdje, na pr. 3^x = 2x, (sin x)^2x = x³ x^{sin x} = log x i t. d. U elementarnim slučajevima e-e j-e se svode na oblik a^f(x) = a^g(x) odn. a^f(x) = b^g(x), odakle logaritmiranjem izlaze obične jednačbe f(x) = g(x) odn. f(x) log a = g (x) log b. Tako na primjer iz 3^5x = 9^1–3x radi 9^1–3x = 3^2(1–3x) izlazi 5x = 2—6x, t. j. x=2/11. Mnogo je zamršenija na primjer jednačba 2^x = x³ ili obćenito a^f(x) = g(x), koja se često rješava grafički: nacrtavši krivulje y=a^f(x), y = g(x) onda su abscise njihovih sjecišta traženi realni korieni zadane jednačbe.

Stvar postaje znatno zamršenija, ali i podpunija, ako se radi u kompleksnom području.Đ. K.