EKSPLOZIJA, naglo izgaranje goriva (eksploziva), obično uz pojavu plamena, praska i razaranja neposredne okoline. No ima e-a i bez plamena, kao na pr. e. parnoga kotla ili neke plinske boce. Kod izpaljivanja pak metka iz vatrenog oružja ne razara se neposredna okolina, već oslobođena energija služi za ubrzavanje metka. Slično je s e-om goriva u eksplozionim motorima, gdje se e-ama održava stroj u pokretu. Zato pojma e-e ne možemo strogo definirati.
Izgaranje može teći tako, da svježe gorivo (eksploziv) izgara radi povišenja temperature, kojemu je uzrok u izgorjelom gorivu (2.000 do 4.000ºC). Pritom je brzina izgaranja proporcionalna s pritiskom (Charbonnier) pak je prema tome ovisna o načinu i gustoći, kako je gorivo (eksploziv) smješteno u svoju olupinu (cilindar motora, stienke granate). U cievi puške ili topa postizavaju se pritom pritisci od 2.000 do 3.000 kg/cm2 (atmosfera), i to već nakon nekih 0,001 sek. U cilindru eksplozionog motora ovi pritisci ne premašuju nekoliko desetaka atmosfera, jer je gorivo prostorno mnogo rjeđe razdieljeno.
I detonacija je vrsta e-e, koja još razornije djeluje. Ovdje se djelići goriva (eksplozija), koji još nisu izgorjeli, pale radi širenja eksplozivnog tlačnog vala, koji se širi od mjesta, gdje upravo izgaraju (detoniraju) čestice, i gdje lokalni pritisak raste vanredno naglo. Zbog silne kompresije u fronti tlačnog vala poraste temperatura tako visoko, da dostaje za paljenje goriva. Tako se plamena fronta širi u gorivu brzinom širenja tlačnoga vala. Ova je brzina mnogo veća nego kod obične e-e. Tako je kod plina praskavca brzina eksplozivnog vala 2.800 m/sek, dok kod krutih eksploziva doseže i 9.000 m/sek. Pritisci kod detonacije eksploziva dosežu i red veličine od 100.000 kg/cm2, tako da je razorno djelovanje razumljivo. Brzina širenja eksplozivnog vala kod detonacije značajka je svakoga eksploziva te je neovisna o početnim uvjetima.
Kod prostornog (sferičnog) širenja plamena, kakvo je na pr. u cilindru eksplozionog motora, e. ne može prieći u detonaciju, dok na pr. kod jednosmjernog širenja plamena (na pr. kod izgaranja plinske mješavine u nekoj cievi) može i početno polagano izgaranje prieći u detonaciju. To su opasne i razorne detonacije cievnih vodova. Kruti eksplozivi u eksplozivnim zrnima i sl. dovode se brzo i sigurno do detonacije s pomoću inicialnih eksploziva — upaljivača — koji se za razliku od obična eksploziva već i u najmanjim količinama detonirajući razpadaju. U takve ide na pr. praskava živa Hg(CNO)2. Brzina detonacije i oslobođena energija nisu kod ovih inicialnih eksploziva veće nego kod običnih.F. B-ć.