EISNER, 1. Bertold, * Korolówka 20. VIII. 1875. Polučiv 1899 doktorat prava na sveučilištu u Černovicama stupa u austrijsku sudsku službu; g. 1900 prelazi u bosansku sudsku službu, a 1905 bude dodieljen pravosudnom odjelu bosanske vlade. G. 1921 postaje senatskim predsjednikom vrhovnog suda u Sarajevu, 1929 pridieljen je ministarstvu pravde u Beogradu, a 1933 postaje profesorom pandektnog i međunarodnog privatnog prava na sveučilištu u Zagrebu. Umirovljen je 1943. Od 1924 do 1933 sudjeluje u radu oko izradbe novih zakona, od kojih je mnogima izradio konačni tekst i obrazloženje. Zastupao je Jugoslaviju na međunarodnim konferencijama za izjednačenje mjeničnog (1930) i čekovnog prava (1931). Bio je izvjestitelj na kongresima pravnika u Ljubljani 1926 i u Novom Sadu 1938.

BIBL.: Uz mnoge manje razprave i članke napisao je: Zur Lehre von der Gewährleistung, Grünhuts Zeitschrift 1913; Das Verfügungsrecht des Eigentümers über die Hypothek, Oesterr. allg. Gerichtszeitung 1917; O općem građanskom pravu u Bosni i Hercegovini, Arhiv, Beograd 1920; Studije iz patentnoga prava, Arhiv, Beograd 1922; Pad valute kao problem privatnoga prava, Sarajevo 1923; Ženevska konferencija za izjednačenje mjeničnog prava, Arhiv, Beograd 1930 i p. o.; Ženevske konvencije o čeku, Mjesečnik 1932 i p. o.; Privatnopravni položaj žene po današnjem pravu Jugoslavije i njegovo uređenje u jedinstvenom građanskom zakoniku, Spomenica Mauroviću 1934; Međunarodno, međupokrajinsko (interlokalno) i međuvjersko bračno pravo Jugoslavije, Zagreb 1935; Mišljenje o predosnovi građanskog zakonika za kraljevinu Jugoslaviju (s M. Pliverićem), Zagreb 1937; Das Eherecht im jugoslawischen Vorentwurf und im tschechoslowakischen Entwurf eines bürgerlichen Gesetzbuches, Spomenica Dolencu i dr., Ljubljana 1937; Pravni položaj inozemnih trgovačkih društava po današnjem pravu i po novom trgovačkom zakonu, Mjesečnik 1938 i p. o. (njem. obradba u Mélanges Streit, Atena 1939); Der Vorentwurf eines Zivilgesetzbuches für das Königreich Jugoslawien, Annuario di diritto comparato e di studi legislativi i p. o., 1938; Judikatura sudova na pojedinim pravnim područjima bivše Jugoslavije o međunarodnom i međupokrajinskom (interlokalnom) privatnom pravu, Godišnjak Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu I., i p. o., Zagreb 1941.J. A.

2. Kurt, * Berlin 14. V. 1867, † München 21. II. 1919, njem. publicist. Surađivao je najprije u nacionalsocialnim listovima i časopisima i poslije se priklonio marksističkom socializmu, premda nije nikada prihvatio njegovu materialističku podlogu. Bio je član nezavisne socialdemokratske stranke i pacifist po uvjerenju. Njegova je djelatnost za vrieme prvoga svjetskog rata primala defetistički značaj, osobito u organiziranju štrajkova u veleobrtu oružanja. Dne 8. XI. 1918 stupa na čelo bavarske revolucije i postaje prvim predsjednikom revolucionarne vlade, koja se povlači nakon uspjelog komunističkog udara, iza čega je proglašena Bavarska sovjetska republika, koja je nakon kratke vladavine srušena. E-a je ubio grof Arco-Valley.

BIBL.: Gesammelte Schriften, sv. I.-II, 1919.M. K. N.