EGERSDORFER, Aleksandar, * Zagreb 23. IV. 1850, † Zagreb 25. V. 1923, političar i sveučilištni profesor. Pravne nauke učio je najprije na pravoslovnoj akademiji u Zagrebu, a zatim na sveučilištu u Pragu, gdje je 26. IV. 1875 postigao doktorat prava. Posvetio se odmah sudačkoj službi, no već 1879 habilitirao se na zagrebačkom sveučilištu za privatno pravo, koje je predavao kao privatni docent te 1881/2 kao suplent. G. 1886 bude imenovan suplentom, a kasnije profesorom rimskoga prava te je na tom mjestu ostao do smrti.

U mnogobrojnim razpravama u »Mjesečniku« i javnim dnevnim glasilima pokazao je obsežno i duboko pravno znanje i oštroumlje na različitim pravnim područjima (građansko, rimsko, javno, financialno pravo).

Već kao mladi sudbeni pristav iztaknuo se razpravom Causa debendi po austrijskom privatnom pravu s osobitim obzirom na rimsko pravo (Mjesečnik 1878 i pos. odt.). S područja najstarijeg rimskog prava napisao je monografiju Legis actio sacramento in personam (Zagreb 1916). Svoje slušače zadužio je tiskanim izdanjima svojih Predavanja o poviesti rimskoga prava (1919), Predavanja o institucijama rimskoga prava (1919), Predavanja o rimskom građanskom postupku (1919) i Predavanja o pandektama (izašlo u 3 sv., 1915—17).M. H-t.

E. je bio 1887—1906 narodni zastupnik u hrvatskom saboru, koji ga je birao za delegata u zajednički sabor i za člana regnikolarne deputacije. Kao član vladine većine bio je izvjestitelj za mnoge zakonske osnove i za financialna pitanja. U politici zastupao je strogo unionističko gledište, koje je već prije iznio u znanstvenoj polemici s J. Pliverićem (članci u dnevniku Agramer Zeitung 1886, posebno odtisnuti: Der kroatische Staat und Dr. Pliverić’ Theorie, Zagreb 1896). Po njemu sačinjavaju zemlje krune sv. Stjepana jednu jedinstvenu državu, unutar koje je kraljevina Hrvatska i Slavonija posebni odio s veoma obsežnom pokrajinskom, ali osobitim jamstvom (§ 70. nagodbe) učvršćenom autonomijom.J. A.