ALLEN, 1. Ethan, * Litchfield (Connecticut) 10. I. 1738, † 13. II. 1789, borac za slobodu Amerike. Za ustanka protiv Engleza bio je pukovnik, i prvo njegovo junačko djelo bilo je zauzeće utvrđenih mjesta Ticonderoge i Crown Point (1775). Osnovao mnogo slavljenu pukovniju Green Mountain Boys (»Dečki iz zelenih gora«, zeleni kader). Priključivši se vojsci generala Shuylera istakao se u Kanadi, ali prigodom nesretnog pothvata na Montreal pao je u ruke Engleza, koji su ga poslali u Englesku i pustili odanle tek 1778. Kasnije postaje general i poslanik na kongresu. On je jaka ličnost američkog revolucionarnog doba, pun energije i smjelosti. Ostavio je više djela političkog sadržaja, među njima i Narrative of colonel Ethan Allen’s Captivity, Philadelphia 1779, jedno od najvažnijih propagandističkih spisa onoga vremena. Filozofsko djelo Reason the only Oracle of Man (Razbor jedino proročište) priznaje božanstvo i neumrlost duše, inače niječe sve dogme.

LIT.: Victor J. O., Life and Times of Ethan Allen, New York 1876. S. A.

2. Grant (Charles Grant Blairfindie). * Kingston (Kanada) 24. II. 1848. † Hindhead, Sussey 24. X. 1899, engleski filozof, pristaša teorije evolucije, pod utjecajem Darwina i Spencera. Pored fiziologije osjeta bavi se intenzivno naročito estetikom, svodeći estetski užitak na fiziologijski osnov (Physiologica Aesthetics, London 1877). Umjetničko stvaranje izvodi iz nagona za igrom. Naturalistički evolucionizam dovodi ga do ateizma (The Evolution of the Idea of God, London 1897). M. P-s.

3. Hugh Percy, * Reading 23. XII. 1869, engleski muzičar. Prvo je namještenje dobio sa 11 godina kao orguljaš u svom rodnom kraju. Doskora je stupio u vezu s muzikom na sveučilištima u Cambridgeu i Oxfordu. Kao orugljaš New Colledgea stekao je velike zasluge za razvitak muzičkog života na sveučilištu. Usput se kao dirigent Bachova zbora upoznao s londonskom muzičkom publikom. Kad je 1918 umro Sir Hubert Parry, bio je imenovan njegovim nasljednikom na Royal College of Music. Iste je godine imenovan profesorom glazbe na sveučilištu u Oxfordu.

4. James Lane, * 1849, † 1925, američki pisac romana. Poslije nastavničke karijere dao se na pisanje. Proveo mladost na maloj plantaži u državi Kentucky, koju opisuje u svojim djelima A Kentucky Cardinal (1895) i The Choir Invisible (Nevidljivi zbor), 1897. U kasnijim se romanima bavi socijalnim problemima. Od tih je najvažniji The Mettle of the Pasture (Snaga pašnjaka), 1903. G. F.

5. Richard, * Philadelphia 1760, † Philadelphia 1831, prvi crnački metodistički svećenik, sin američkih crnačkih robova, koji su odmah po njegovu rođenju bili prodani u Delaware. Sa 17 godina pristupio je metodističkoj sekti, a sa 22 godine postao metodistički propovjednik. G. 1786 kupi svoju slobodu i vrati se u Filadelfiju, gdje započe vjersku djelatnost među crncima. G. 1787 uredi prvu crnačku crkvu u U. S. A. Njegovi sljedbenici nazivahu se allenitima. Usprkos svih neprilika bi mu osigurana djelatnost odobrenjem sabora u Pensilvaniji. G. 1816 postade biskupom u isto vrijeme, kad je osnovana afrička metodistička crkva. J. G-c.

6. William, * Rossal 1532, † Lanchashire 16. X. 1594, ušao je sa 15 godina u college Oriel u Oxfordu, gdje mu je bio učitelj borbeni katolik Morgan Philipps. Po dolasku Marije Stuart na prijestolje bude imenovan kanonikom u Yorku, na kojem mjestu ostaje do Elizabete, a tada odlazi u Louvain, odakle se poslije kratkog vremena vraća u Englesku, gdje ostaje sve do 1565, bodreći svoje vjernike, da ustraju u borbi za katoličku vjeru i poslušnost Rimu. Radi svoga rada bude protjeran. U Douai-u utemelji kolež za engleske katolike, odakle su se slali misionari u Englesku sa zadatkom, da svim sredstvima potiču katolike na borbu. No na protest bivše kraljice Elizabete protiv ovoga zavoda bude ovaj zatvoren i prenesen u Reims, našto Elizabeta zabrani svojim podanicima upućivati djecu u taj kolež, radi čega se A. pamfletom obori na kraljicu. 1578 ga papa Siksto V. na nagovor Filipa II. imenuje kardinalom. Tada napušta dosadašnji pokušaj s misionarima, upušta se u političku akciju i sklapa savez s vođom francuskih katolika vojvodom Guise, Marijom Stuart i Filipom II. protiv Elizabete, a za uspostavu katolicizma u Engleskoj. U tu svrhu piše raspravu protiv Elizabete, kojoj osporava pravo na krunu, te je naziva kopiletom kurtizane A. Boleyn, a za slučaj pobjede obećava uspostavu katoličke vjere u Engleskoj. Iza propasti velike armade Filipa II. bio je imenovan apostolskim bibliotekarom i članom komisije za reviziju Vulgate Siksta V. J. G-c.