EDIKT POLITIČKI MARIJE TEREZIJE (Editto politico di navigazione mercantile austriaca ili Državni oglas o plovitbi od 25. IV. 1774), osnovno vrelo hrvatskog pomorskog javnog prava.

Proglašen je na talijanskom jeziku, premda je kod njegove pripreme 1773 postojala namjera proglasiti ga u »ilirskom« jeziku, a 1803 bilo određeno izdati službeni prievod na »slavenski« jezik, ali do toga nije došlo. Praksa se služi hrvatskim prievodom (B. Petranovića), koji je izdala dvorska i državna tiskara u Beču 1892.

Sastavljaču E-a služila je uglavnom uzorom znamenita Ordonnance de la marine Luja XIV. od 1681. U E. nisu ušle norme privatnog prava, jer su trebale doći u obći sustav privatnog prava. Međutim je za Napoleonove ere francuzki Code de commerce (v.) dobio obvezatnu moć na našem Primorju i odtada ostao glavnim vrelom pomorskoga privatnog prava.

Propisi pomorskog prava iz doba AU preuzeti su u Jugoslaviji organizacionom uredbom pomorske uprave od 6. IX. 1919 i zadržali pravnu moć do danas. Kako Dalmacija u vrieme proglašenja E-a nije bila u- sklopu Austrije, E. je uveden na to područje faktičnim putem, tako da je pravna narav njegova važenja na tom dielu naše obale sporna.

E. je vrlo vriedno zakonodavno djelo svog vremena. Ne odgovara više potrebama i zahtjevima sadašnjice, ali treba iztaći, da je u mnogobrojnim odredbama, a napose u pitanjima radnih odnosa i socialne zaštite pomoraca to zakonsko djelo iz 18. st. predvidjelo ustanove, kojih u mnogim i znatnijim pomorskim zemljama ni u 20. st. nije bilo. Dovoljno je na pr. spomenuti, da E. daje tražbinama brodske posade iz ugovora o službi zakonsko prvenstvo prije svih ostalih tražbina iz privatnog naslova, dok je to načelo istom 1926 ustanovljeno u međunarodnoj, i još od nijedne države ne primienjenoj, konvenciji u Bruxellesu (→ brod VII, 5).

E. je dopunjen odnosno izmienjen nizom kasnijih propisa, od kojih je najvažnija Uredba o uređenju uslova rada na pomorskim brodovima od 29. III. 1935. → pomorsko pravo.A. P.