EDGEWORTH, 1. Francis Ysidro, * Edgeworthstown 8. II. 1845, † Oxford 13. II. 1926, najprije odvjetnik u Londonu, zatim profesor političke ekonomije na Kings Colledgeu u Londonu, a od 1891 u Oxfordu. Pristaje uz matematički pravac u političkoj ekonomiji te je uz Marshalla najpoznatiji predstavnik kembridžke škole svoga vremena. Rano pokazuje zanimanje za matematiku i etiku, preko koje prelazi na proučavanje ekonomskih i socialnih pitanja, gdje si postavlja kao zadatak primjenu polumatematičkih metoda na socialne znanosti, t. zv. »matemathical psychics«. U tom pravcu valja zabilježiti njegov rad, pun originalnosti i oštroumnosti, na području mjerenja koristnosti i etičke vriednosti, algebarskog i diagramatskog utvrđivanja ekonomske ravnoteže, mjerenja vjerojatnosti, mjerenja dokaza i statistike, te napokon mjerenja ekonomske vriednosti ili indeksnih brojeva. Iako njegov teoretski rad često nema sustavnosti i povezanosti s obćim pitanjima političke ekonomije, njegova tridesetpetgodišnja djelatnost kao urednika Economic Journala predstavlja izvanredno uspjelo povezivanje teoretskog i znanstvenog s praktičnim i svrsishodnim. Tokom svoga života uspio je održati uzke veze s razvojem političke ekonomije u ostalom svietu te je bio vrlo poznat izvan Englezke.

BIBL.: Mathematical Psychics, London 1881; Papers relating to Political Economys, London 1925.M. F-r.

2. Maria, * Black Bourton (Oxfordshire) 1. I. 1767, † Edgeworthstown 22. V. 1849, irska spisateljica, kći englezkog pisca i pedagoga Irca Richarda Lovella E-a (v.). Na imanju u Irskoj, gdje se njezin otac nalazio od 1793, ona je upoznala život irskog seljaka, koji je prikazivala u svojim beletrističkim djelima. Prva je knjiga, koju je objelodanila, Letters to Literary Ladies (1795), u kojoj se zalaže za ženski odgoj, zatim sliedi The Parent’s Assistant (1796, 2. izd. u 6 sv. 1800), dječje priče, Practical Education (2 sv., 1798) pod dojmom Rousseauovih nazora o odgoju, napisana u suradnji s njenim otcem kao i Essay on Irish Bulls (1802). Prva joj je novela Castle Rackrent, objelodanjena anonimno 1800, poviest jednog irskog posjeda i razsipnosti njegovih vlastnika, s tipovima, koje je prikazala po naravi, djelo, koje je utjecalo na W. Scotta. Sliedi družtvena pripoviest Belinda (1801) pa Moral Tales for Young People (5 sv.) i Early Lessons (1801). G. 1802 prieđe s otcem u Francuzku, gdje se kretala u književnim krugovima, i gdje je djelovao kao izpovjednik Elizabete, sestre Luja XVI., a kasnije i njega samoga, njihov rođak E. Henri Allen de Firmont (* 1745, † 1807). U to doba odbila je ženitbenu ponudu švedskog grofa Edelcrantza. Po povratku u domovinu izdala je Popular Tales (1804), The Modern Griselda (1804), Tales of Fashionable Life (1809, i 2. izd. 1812, 3 sv.), zbirka pripoviesti, među kojima je najpoznatija The Absentee, u kojoj je prikazano propadanje irskog posjednika, koji zbog taštog i raztrošnog života u Londonu zanemaruje svoje zemlje. G. 1813 boravi većinom u Londonu, gdje je objelodanila najduži svoj roman Patronage (4 sv., 1814), Harrington, a tale (1817) i Ormond, a tale (3 sv., 1817), u kojem prikazuje život irskog i dielom parižkog života. Odkad joj je 1817 umro otac, smanjila je književnu djelatnost. G. 1820 upodpunila je i objelodanila njegove uspomene (Memoirs). Iste je godine ponovno u Parizu. Od 1822 do 1825 mnogo se druži s obitelju Waltera Scotta, koji je cienio njena djela. Objelodanila je još zbirke dječjih pripoviesti Early Lessons (1822—25), nadalje Comic Dramas (1817), Frank (1822), Harry and Lucy (1825) i Helen (1834). Njezine se pripoviesti iztiču moralizatorskim zdravim razborom, humorom i živahnošću dialoga. U prikazima družtvenoga života ogleda se stanovito realističko shvaćanje. Vrstan je promatrač i dječjeg života.

LIT.: F. A. Edgeworth, A Memoir of M. E., with a Selection from her Letters, 1867; H. Zimmern, M. E., 1883; Grace A. Oliver, A Study of M. E., Boston, 3. izd. 1882; E. Lawless, M. E., 1904; C. HilI, M. E. and her circle, 1909.U.

3. Richard Lovell, * Bath 1744, † Edgeworthstown 13. VI. 1817, irski pedagog i književnik. U suradnji s kćerkom Marijom napisao je Practical Education (1798), gdje su u duhu Rousseauova Emila iznieli svoja izkustva u odgoju djece. Djelo je zastarjelo, ali se u poviesti odgoja ipak cieni. Sa svojom drugom ženom (Honora Sneyd) objelodanio je zbirku primjera razgovora djece s odraslima. G. 1798 izabran je za narodnog zastupnika. Njegov rad na izumu brzojavnog aparata okrunjen je uspjehom, kada je vlada 1804 prihvatila taj izum. Još jednom kasnije (1807—9) posvetio se više radu na izumima. Podkraj života počeo je pisati svoj životopis, ali ga dovrši i izda tek njegova kći Marija Memoirs of Richard Lovell Edgeworth, Esq. (1820). Ostala su mu djela: Poetry Explained for Young People (1802), Professional Education (1808), Readings in Poetry (1816).R. F.