ECKERSBERG, 1. Christoffer Wilhelm, * Sundewitt (Schleswig) 2. I. 1787, † København 22. VII. 1833, danski slikar. Učio je najprije kod Nilsa Abildgaarda, koji je izrađivao dekorativne slike prema ukusu rokokoa. Ugledajući se u Parizu (1811) u klasicista J. L. Davida spoznao je E., od kolike je važnosti za slikara, da nauči neposredno promatrati prirodu; od 1813—16, boraveći u Rimu, upoznao se i s radom svoga zemljaka Thorvaldsena, kipara klasicista. Uza sav klasicistički utjecaj E. se osamostalio i razvio u slikara s osobitim smislom za svietle boje. Snaga mu nije bila toliko u poviestnim slikama, koliko u portretima i krajobrazima. Osobito je rado slikao more i brodove. U prvoj poli 19. st. E. je prvak među danskim slikarima: svi kasniji danski slikari gradili su na njegovim temeljima. Od poviestnih mu se slika iztiču one u dvorcu Christiansborg i slika Axel i Walburga, a od njegovih portreta Thorvaldsen (Kobenhavn, Akademija, 1814), Gospođa Schmidt, Obitelj Nathanson (1818) i Kraljevska obitelj (1821). Od krajobraza se iztiče: Tvornica opeka u Renbjergu (1830) i Brodovi u kobenhavnskoj luci (1840). E. je stvorio i nekoliko crteža. Mnogo se njegovih radova nalazi u københavnskim muzejima: u Umjetničkom, u Thorvaldsenovu i u Hirschprungovu muzeju, pa u dvorcima Kronneborg, Fredriksborg i Christiansborg.
LIT.: E. Hanover, Maleren C. W. E., 1898; J. Eckersberg, Optegnelser van C. W. E., 1917; J. Johansen, C. W. E., 1925.
2. Johann Fredrik, * Drammen 16. VII. 1822, † Sandviken kod Osloa 13. VII. 1870, norvežki slikar. Baveći se izprva trgovinom oduševi se u Holandiji za umjetnost starih majstora. Kad se vratio u domovinu, potakne ga H. Gude (1846) na slikanje norvežke brdovite krajine. Stručnu je spremu stekao u Düsseldorfu učeći kod Schirmera. G. 1848 vrati se stalno u Norvežku i osnuje slikarsku školu (1858) za umjetnički podmladak. Bio je član uprave državne crtačke škole, narodne galerije, a kasnije i umjetničke akademije. Kao dobar crtač znao je sigurnim kistom, a poletnim ritmom snažno i jasno uhvatiti na platno slike norvežkih fjordova. Najpoznatija su mu djela Jötunheim (1860) i Svatovi u Hardangerfjordu.