A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: Ebro
Svezak: 5
Stranica: 542
Vidi na enciklopedija.hr:
Ebro

EBRO (lat. Iberus, kelt. Ibr »rieka«), jedna od najdužih (oko 800 km) rieka na Pirenejskom poluotoku. Nastaje iz nekoliko potoka u iztočnim ograncima Kantabrijskog gorja. Poriečje (oko 80.000 km2) ima uglavnom oblik trokuta, koji zatvaraju Pireneji na S, Katalonsko obalno gorje na JI i starije Ibersko gorje (Meseta) na JZ. Ovo je područje poglavito sastavljeno iz mladih terciarnih glinovitih naslaga, izpod kojih su u najnižem središnjem dielu ogolićeni, solju bogati triaski slojevi. Tektonskim gibanjem i erozijom mekših naslaga obrazovala se u poriečju E-a prostrana zavala, u kojoj su poviestne pokrajine Navarra i Aragonija. Nedaleko ušća glavnog lievog pritoka Segre i na visini od sama 52 m E. ulazi u nekoliko stotina metara duboku i gotovo neprohodnu sutjesku kroz Katalonsko gorje. Izlazeći iz sutjeske pravi nizvodno od Tor- tose prostranu (40.000 ha) deltu, preko koje se razlieva u nekoliko rukava. U gornjem dielu unutrašnje zavale rieka protječe kroz brežuljkast i vinorodan predjel La Rioja. Nizvodno teče vijugavim tokom preko prostrane naplavne ravnice. U tom dielu prima glavne pritoke Jalon i Guade- lope s desne, a Aragon, Gallego i Segre s lieve strane. Ti su najniži dielovi zavale suh stepski predjel, pa jedino vode E-a i njegovih pritoka omogućuju njegovo naseljavanje i obrađivanje. Kroz veliki broj kanala razvodi se riečna voda preko obrađenih polja; najvažniji je Kraljevski kanal između Tudele i Pineze. Dok je gospodarska važnost zbog natapanja velika, E. gotovo ne dolazi u obzir kao vodeni put; mali brodovi plove kroz deltu do Tor- tose, a plovitba Kraljevskim kanalom je neznatna. Brzi tok kroz katalonsku sutjesku dolazi u obzir kao izvor električne struje.O. O.