EBANOVINA (grč. ἔßενος prema hebr. eben »kamen«), drvo je različnih vrsta, većinom roda dragun (Diospyros). Većina tih vrsta razširena je u indomalajskom tropskom području. Srž je tamne do podpuno crne boje, a biel žućkasto biele boje. Tkivo se prostim okom jedva razpoznaje. Sržni traci nisu vidljivi. Prerezi sudova na uzdužnim presjecima vide se kao fine sjajne prugice u tamnoj masi drva. Pod povećalom na poprečnom presjeku vide se sudovi kao fine pore, a sržni traci kao osobito tanke, kadkada bielo iztočkane pruge (kristali kalcijeva oksalata). To je težko, gusto, tvrdo, cjepko i trajno drvo. Specifična mu je težina 1,18—1,33. Kod izgaranja e-e razvija se osobit ugodan miris. Upotrebljava se za najfinije stolarske, tokarske i rezbarske radove kao i za intarziju. U trgovini se e. ne naziva prema botaničkom podrietlu, već prema nazivu kraja, u kojem dolazi, ili prema nazivu izvoznih luka ili tržišta. Uglavnom se dieli na crnu i smeđu e-u.

Od crnih e-a spominjemo samo neke. E. iz Bombaya (Diospyros ebenum) najbolja je vrst. Osobito su cienjeni komadi s nepodpuno osrženim drvom, koji imaju na uzdužnom presjeku crne i biele mrlje. Odlično je furnirsko drvo. E. s Ceylona crne je boje sa smeđim prugama, vrlo žilava i jednako vriedna kao iz Bombaya. E. s Madagaskara potječe od vrste D. perrieri, e. sa Sumatre od vrste D. melanoxylon, a e. s Mauritiusa od vrste D. tesselaria.

Od smeđih e-a poznata je Makassar-ebanovina; misli se, da potječe od vrste Maba ebenus, a domovina joj je Celebes; Koromandel-ebanovina, od vrste D. hirsuta, dolazi u Prednjoj i Stražnjoj Indiji, na Ceylonu, smeđe je boje s podpuno nepravilnim crnim prugama, kao da je napojena crnilom (Tintenholz). Slična je ovoj e. s Filipina, koja potječe od vrste D. multiflora.

Mnoge vrste, koje nisu u srodstvu s pravom e-om, ali im je drvo tamno smeđe ili crne boje i vrlo velike tvrdoće, nazivaju se u trgovini također e-om. Tako na pr. američka e. potječe od vrste Brya ebenus s Kube i Jamaike; afrička e. ili e. iz Senegala potječe od vrste Dalbergia melanoxylon. Neke vrste roda Acacia zbog tamne boje drva (A. triacantha) nazivaju također e-om.

Biela e. potječe od vrste D. melanida i D. chrysophyllos, ima biel žućkasto-biele boje, a srž mjestimično crne boje.

Crvena e. potječe od vrste D. rubra s otoka Mauritiusa (grenadil-drvo).

Zelena e. potječe od vrste D. chloroxylon iz Prednje Indije. Druga vrst zelene e-e potječe od vrste Tecoma leucoxylon s otočja Antila i iz Južne Amerike. Biel je žućkasto-biela, a srž žućkasto zelena ili maslinasto smeđa. Po toj boji srži nazvana je zelena, smeđa ili žuta e. To je tvrdo i težko drvo. Upotrebljava se za fine stolarske i tokarske radove.

Modra e. potječe od vrste Capaifera bracteata (amarant-drvo).

Umjetna e. dobiva se močenjem tvrdih domaćih vrsta drva (kruškovine, šljivovine, grabrovine i dr.) u crnoj boji ili iz neke plastične mase.I. H-t.