ĐAKOVICA, grad i poznato obrtničko mjesto na jz rubu metohijske zavale. Razvila se na mjestu, gdje trgovački i vojnički važan put iz Skadra kroz doline rieka Kiri, Drima, Valbona i Erenika izbija u Metohiju. To je najkraći put između metohijske zavale i Jadranskog mora. D. se prostire po padinama brda Čobrac (436 m) oko potoka Krene, desnog pritoka Erenika. Povlačenjem političke granice (1913 g.) između Metohije i Jadranskog mora izgubila je Đ. na prometnoj važnosti i dosta opala. Danas je grad važno granično mjesto i živo središte obrta (filigran, uobće kovački obrt, a prije i izradba pušaka), uz to je upravno i trgovačko središte jz diela Metohije. Većinu stanovničtva čine Arnauti, većinom muslimanske, a manje katoličke vjere. G. 1931 imala je Đ. 13.700 stan. Orientalni izgled grada s uzkim ulicama, poludrvenim kućama i prostranim hanovima odaje utjecaj muslimanske većine stanovnika. Arnauti su se doselili tokom turskog vladanja, osobito od kraja 17. st. Sredinom 19. st. imala je Đ. preko 20.000 stan. i bila je sjedište bogatih begova i arnautskih plemenskih poglavara. Poslije balkanskih ratova naselilo se dosta Crnogoraca i Srbijanaca.