DŽEMAT (arap. džamā’a »ujedinjenje, zajednica«, »zatvorena većina muslimana u suprotnosti prema krivovjercima, koji se kao odpadnici od obćine izlučuju«), točnije vakufsko-mearifski dž., osnovna jedinica u vjersko-prosvjetnoj organizaciji muslimana, zapravo islamska bogoštovna obćina. Po ustavu islamske vjerske zajednice čine je svi muslimani jednog ili više susjednih mjesta, u kojima ima najmanje tri stotine domova. Dopušta se osnivanje dž-a i u mjestima s manjim brojem domova, ako to iziskuju terenske ili druge prilike. Iznimke su dopuštene, i odluku o tom stvara saborski odbor Vakufsko-mearifskog sabora. Pripadnost dž-u određuje se prema domicilu.

Džematski medžlis, odbor, koji stoji na čelu dž-a. Biraju ga svi punoljetni muslimani dotičnoga dž-a. Broj njegovih članova (najmanje pet) ovisi o broju birača u dž-u. Džematskom medžlisu uglavnom je zadatak da ustanovljuje vjersko-prosvjetne potrebe svoga dž-a i da u tom pravcu stavlja priedloge višoj jedinici, kotarskom vakufsko-mearifskom povjerenstvu. Vrlo važna mu je djelatnost sastavljanje i vođenje stalnog biračkog popisa. Predsjednik džematskog medžlisa predstavlja ga i zastupa prema vani, saziva sjednice i predsjeda im. Zakonskom novelom džematski je medžlis proglašen pravnom osobom.

Džematski imam je vjerski poglavar u dž-u, koji je u dž-u, što i župnik u rimokatoličkoj župi. On uglavnom obavlja sve vjerske funkcije u dž-u: vodi matice rođenih, umrlih i vjenčanih muslimana, obavlja sve vjerske dužnosti u glavnoj džamiji, predaje vjeronauk i t. d. On mora biti kvalificirana osoba, jer se od njega traži, da je svršio šeriatsku sudačku školu ili podpunu reformiranu medresu.H. M.