DŽELALUDDIN, Ali-paša (u Bosni prozvan Dželalija), * Kilis u M. Aziji, umro u Travniku 1822, bosanski namjestnik od sredine rujna 1820 do 28. II. 1822. Poslije različitih služba u Carigradu, Nišu, Jedreni i Vidinu dolazi kao namjestnik u Bosnu opremljen neograničenom vlašću. Bosanski su se muslimani protivili tada sultanovim reformama, i zemlja je zapala u podpuno bezvlađe. Odpor, na koji je naišao, slomi Dž. zauzećem Srebrenice i Mostara. Kako se razmahala krađa, palež i hajdučija, Dž. je zaveo nezapamćenu strogost. Mnoge je prvake prognao i pogubio, ali je uredio sudstvo i uveo toliku sigurnost, da bi »stvar na mjestu sagnjila, a ne bi je nitko smio do vlastnika podignuti« (I. Jukić). Uveo je putne listove za putnike iz jednog kotara u drugi, zabranio Ciganima seljenje i revidirao mjere i utege. Ukinuo je kliški sandžak (okružje) i pripojio ga bosanskom. Imenovan je 28. II. 1822 seraskerom (vrhovni zapovjednik vojske) u Grčkoj, ali je prije odlazka umro u Travniku, gdje je i pokopan. Bio je vrlo pravedan i učen, a slovio je kao odličan stilist i dobar pjesnik.

LIT.: O. Antun Knežević, Carsko-turski namjestnici u Bosni i Hercegovini (godine 1463—1878), Senj 1887; M. Prelog, Povijest Bosne II., Sarajevo 1912; GIZM u Sarajeva XXVII, 1915.H. K.