DVOKRILCI (Diptera), kukci, kojih je poznato oko 48.000 vrsta. Imaju samo jedan, i to prednji par opnastih krila, pa njihovim treperenjem mnogi zuje. Stražnji par krila je zakržljao i razvio se kao malene kijačice, batići ili maljice (halteres), koje služe kao osjetila s hordotonalnim organom kao podražaj ni organi za pravilan let. Glava im je slobodna na kratku vratu i s velikim mrežastim očima sa strana, a na tjemenu s još tri jednostavna oka. Mužjaci imadu kadšto veće oči, a kod komarca dlakava mnogočlana ticala. Čeljusti su udešene za sisanje s neparnom čekinjom, hipofarinks, na donjoj stienci ždriela, gdje utječu i žliezde slinovnice. Sisalo stvara donja usna, koja često završuje spužvastim usnim pipalima (labelle). Prsni su kolutići (zbog dobrog letenja) međusobno srasli, a srednji je kolutić najsnažniji, jer nosi krila. Noge završuju pandžicama i podplatastim prianjalkama (pelotte). Dva trahealna stabla proširuju se na osnovici zadka u dva mjehura. Preobražavanje ličinke je podpuno. Ličinka ima ili čeljusti za žvakanje ili siše kao upljuvak tekuću hranu. Preobrazuje se u kukuljicu ili u otvrdnuloj larvalnoj kutikuli (pupa coarctata) ili se, ostrugavši kutikulu, pretvara u pokretnu u vodi kukuljicu (p. obtecta).

Gljivarice (Mycetophilidae) žive kao ličinke u gljivama; 11 mm velike crnoglave ličinke gljivarice povorkašice (Sciara militaris) često putuju kroz šumu i sastavljaju preko 1 m dugačke zmijolike povorke u gustim redovima, da nađu pogodno mjesto za zakukuljivanje. — Od komaraca (v.) (Culicidae) su ličinke i kukuljice u vodi: obični komarac (Culex pipiens, bode samo njegova ženka). Malarični komarac (Anopheles maculipennis) i srodne vrste prenosnici su malarije. Aëdes (Stegomyia) argenteus prenosi žutu groznicu. — U posebnu porodicu ide golubačka muha (v.) ili braničevka (Simulium columbacscense), koja se leže u području Đerdapske klisure, a ženke piju krv stoci i izazivaju groznicu i smrt, jer u krajevima donjega Dunava napadaju stoku u jatima. — Zloglasan je sitni popadač (v.) (Phlebotomus papatasii) u južnoj Evropi; njegove ženke bolno bodu i piju krv, a povrh toga prenose na čovjeka nepoznatog sitnog uzročnika papatasii-groznice. Nečistoća i prljavi zakutci pogoduju razvoju njihovih Učinaka, koje se razvijaju baš tu, a ne u vodi. — Maleni dvokrilci su šišarci (Cecidomyidae), kojima ličinke stvaraju u bilju šiške (cecidije), pa tako bukvin šišarac (Mikiola fagi) živi kao ličinka u šiškama bukova lišća. U ovoj porodici ima štetnika i na pšenici. — Veliki dvokrilac je golemi komar (Tipula oleracea). — Obadi (v.) (Tabanidae) vodoravno izpružaju kratko rilce s bodežima i sišu krv; goveđi obad (Tabanus bovinus), ženka napada goveda i konje. — Treptaljke (Syrphidae), živahno obojeni dvokrilci, trepte krilima i lebde, hrane se peludom i medom; Volucella-vrste; gnojnjača (Eristalis tenax) nalikuje na pčelu i posjećuje cvieće štitarka, a njena ogavna ličinka s dugačkom dišnom cievi na zadku živi u stajaćoj vodi i gnoju. — Posebna skupina su muhe, pa je iz njihove porodice poznato mnogo tisuća vrsta; kućna muha (Musca domestica), muha zlatara (Lucilia caesar), modra zujara ili brundara (Calliphora vomitoria), muha bodkašica ili pecavka (v.) (Stomoxys calcitrans); u tropskoj Africi žive tsetse-muhe, slične našoj pecavki, kao čovječja zajedavka (v.) (Glossina palpalis), koja prenosi ubodom nametnike krvne plazme i uzročnika smrtonosne bolesti spavanja, a stočna zajedavka (Gl. morsitans) prenosi na govedo, konja uzročnika smrtonosne nagane; muha mesna (Sarcophaga carnaria) rađa žive upljuvke. — Štrkovi (v.) (Oestridae) imadu zakržljalo sisalo, a ženke odlažu jaja leglicom ili bez ove rađaju žive mlade na sisavcima, na pr. u nozdrve jelena, srne, na prsa konja, a ličinke s nazubljenim kolutima i usnim kukicama parasitiraju u čeonoj šupljini ili pod kožom, pače i u želudcu sisavaca; na koži uzrokuju kvrge, čirove, ugrce (Dasselbeulen); kožni goveđi štrk (Hypoderma bovis); ovčji štrk (Cephalomyia ili Oestrus ovis), ličinka u nosu i šupljinama u glavi ovce; srneći štrk (Cephenomyia Stimulator, v.); konjski želudčani štrk (Gastrophilus equi), odlaže jaja na prsa konja, koji ih poliže, i ličinke dospiju u želudac, gdje se prihvate usnim kukicama, a prije zakukuljenja izađu s izmetinama na zemlju. — Muha sirarica (Piophila casei), upljuvci u siru, šunki, masti. — Za iztraživanja o nasljeđivanju u znanstvene svrhe uzgaja se Drosophila melanogaster (v.) (Taufliege), a obična octena muha (D. funebris) navodi se kao prenosnik tifusa, jer sjeda na izmetine pa onečišćuje pekmez i druga jela. — Pčelinja uš (Braula coeca), 1 mm velika, crvenosmeđe boje, nije sliepa, nego ima par sitnih jednostavnih očiju, a gusto nazubljenim pandžicama prihvaća se za pčele medarice, osobito za trutove. Konjska muha (Hippobosca equina). — Na šišmišima žive 2—4,5 mm bezkrilne muhe s dugačkim nogama: Nycteribiidae.K. B.