DÜSSELDORF, veliki njemački industrijski grad uz desnu obalu Rajne, od prilike u sredini između Kölna i brojnih veleobrtnih gradova uz rieku Ruhr. Grad ima 498.600 stan. (1933) pretežno rimokatoličke vjeroizpoviesti (preko ⅔), a ime je dobio po potoku Düsselu, koji s dva rukava prolazi kroz grad i utječe u Rajnu. D. se širi po nizini oko donjeg toka Rajne, a jedina je znatnija uzvisina u blizini grada šumoviti Bergisches Land. Iz D-a preko Rajne vode brojni kolni i željeznički mostovi. Mjesto ide među najljepše i najpravilnije izgrađene njemačke gradove s brojnim širokim i ravnim ulicama, od kojih je najljepša nadaleko poznata Königsallee, koja se proteže od dvorskog perivoja pravcem od sjevera na jug. Ima velik broj liepih perivoja i zelenih nasada (Hofgarten, Rheinpark, Floragarten, Volksgarten) i liepo uređeni zvjerinjak. — Stari dio grada, koji je središte ureda i trgovine, okružuju sa svih strana noviji dielovi: Neustadt, Karlstadt, Friedrichstadt te brojna pravilno izgrađena predgrađa (veleobrtni predjeli) Unterbilk, Oberbilk, Flingern, Derendorf, Oberkassel, Rath, Grafenberg, Icklack i Lierenfeld.

D. ima umjetničku akademiju, medicinsku akademiju, brojne muzeje i knjižnice, kazalište i veliku zvjezdarnicu. Od svih građevina najljepše su i najznamenitije: crkva Lambertus (sagrađena g. 1294, proširena 1394), Maksimilianova crkva (17. st.), viećnica (16. st.) i Schlossturm, a od novijih muzej za umjetni obrt, gradsko kazalište, galerija slika i pravosudna palača. Najljepši su spomenici cara Wilhelma I., Bismarcka i Moltkea. — Osim kulturnih i trgovačkih ustanova za D. imaju prvenstveno značenje veoma razvijen veleobrt i vrlo prometna luka na Rajni. Brojna su poduzeća metalurgijskog, strojarskog, staklarskog, kemijskog, drvnog i prehranbenog veleobrta. D. je ujedno i sjedište udruženja njemačkih talioničkih radnika. U proljeće i jesen održavaju se tu veliki konjski sajmovi, a g. 1937 održana je uz Rajnu velika njemačka izložba. U dobro izgrađenoj i zaštićenoj luci promet utovara i iztovara robe prelazi godišnje i 2 milijuna tona. Prometni položaj D-a vrlo je povoljan. Tu se križaju željezničke pruge iz Belgije, Nizozemske te rajnskih i ruhrskih gradova, a postoje izravne i dobre veze s Berlinom, Hamburgom, Bremenom i mnogim srednjonjemačkim i južnonjemačkim gradovima. — Manji okolni gradovi (Neuss, Krefeld, Düsburg i t. d. vezani su s D-om električnom željeznicom, a mnoga udaljena predgrađa i obližnja manja mjesta uz Rajnu i parobrodarskim prugama. U mirno doba veoma je živ i zračni promet.

D. se prvi put spominje 1159, a 1288 učinio ga je grof Adolf od Berga slobodnim gradom. U 16. st. postao je kneževska rezidencija te se u 17. i 18. st. najviše podigao zaslugom tadašnjih knezova. G. 1795 zauzet je od Francuza, 1801 vraćen Bavarskoj, a od 1814 pripada Pruskoj. Poslije prvog svjetskog rata grad je bio od 1921 do 1925 zaposjednut od francuzke vojske. U drugom svjetskom ratu je mnogo stradao od zračnih napadaja.N. P.