A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: Durid
Svezak: 5
Stranica: 455
Vidi na enciklopedija.hr:
Durid

DURID (Δοῦρις), 1. atenski slikar vaza, koji je radio u prvoj četvrtini 5. st. pr. Kr. Sve njegove vaze pripadaju t. zv. strogom stilu s crvenim figurama (naravna boja pečene gline) na crno oličenoj pozadini. Bit će da je bio veoma plodan majstor, jer imamo sačuvanih 35 vaza s njegovim podpisom, a najmanje još tolik broj može mu se sigurno pripisati po sličnosti izradbe. Radio je kao slikar kod više lončarskih tvorničara, kojih se imena također nalaze na posudama. Na jednoj je posudi D. zapisan i kao tvorničar i kao slikar, tako da možemo zaključiti, da je jedno vrieme imao svoju tvornicu. U njegovu radu jasno razlikujemo dva perioda; u prvom traži i oponaša, ali kasnije ima već svoj izrađeni stil. Njegove se slike nalaze većinom na plosnatim atičkim zdjelama s nožicom, a samo riedko na drugim manjim oblicima vaza. Od njega slikani prizori uzeti su iz običnoga života ili iz mitologije. Nema u njega one snage, što je nalazimo kod nekih njegovih suvremenika, ali je spretan crtač. Kretnje su figura ljubke, osobito pazi na simetriju.

LIT.: P. Hartwig, Meisterschalen der Blütezeit des strengen ratfigurigen Stiles, 1893; u PWR V.; E. Pfuhl, Malerei u. Zeichnung der Griechen I., München 1923.V. H.

2. D. iz Sama, grčki povjestničar. Bio je Teofrastov učenik. Iza 301 pr. Kr. bio vladalac u rodnom gradu. Pisao je o književnosti, glasbi i likovnim umjetnostima. Djela mu rade o tragediji, o Euripidu i Sofoklu, o zografima i o rezbarstvu. Njegov književni rad stoji pod utjecajem peripatetičke nauke.

Važnija je njegova Poviest (Ἱστορίαι) u 27 knjiga, koja je počinjala iza bitke kod Leuktre (371) i dopirala bar do Lizimahove smrti (281). Osim toga napisao je D. poviest otoka Sama i život sirakužkoga vladara Agatokla († 289). Tim su se djelima služili kasniji povjestničari, napose Plutarh i Diodor.

Sudeći po sačuvanim fragmentima imao je D. zdrav sud, bio je nepristran, a prikazivanje mu je bilo dramatski živo.

Fragmente su mu izdali C. Müller u Fragmenta historicorum Graecorum, II. sv., Pariz 1848, i F. Jacoby, Fragmente der griechischen Historiker, II. sv., Berlin 1926.Z. D.