A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: Durango
Svezak: 5
Stranica: 450
Vidi na enciklopedija.hr:
Durango
Durango

DURANGO, 1. država s Meksika. Zapadnim dielom prostire se po planinskom području Sierra Madre, a prostranijim srednjim i iztočnim po unutrašnjoj meksičkoj zaravni. Vrhovi Sierra Madre prelaze preko 3.200 m, a obronci su joj prosječeni dubokim i neprohodnim gudurama, osobito prema Z. Zime su dosta svježe i suhe, a ljeta veoma topla (u zavalama i diela opažene su temperature od preko 48º) i bogatija oborinama. Zapadni planinski dielovi primaju preko 700 mm, a niži i tek 250 mm padalina. Dok u planinskim krajevima ima bujnih šuma (hrast, bor i dr.), prema I se pružaju travne stepe i napokon šumarci trnja i izdvojene agave. Poljodjelstvo je najbolje razvijeno u navodnjavanom iztočnom području Sierra Madre (pamuk, kukuruz, pšenica i dr.). Planinski predjeli daju velike količine građevnog drva, dok su stepski predjeli pogodni za stočarstvo. Glavno je bogatstvo veliko rudno blago (srebro, olovo, željezo, bakar, zlato i dr.), kojega ima najviše u suhim dielovima. Topljenje željeza, preradba pamuka i drva glavne su veleobrtne grane. Uz istoimeni grad važna su gradska središta u i rudarskim predjelima: Mapimi, Lerdo (Gomez Palacio), S. Juan de Guadalupe i dr. Na 123.520 km2 živi 404.364 stan, ili 3 na km2 (1930); većinom su Indijanci, l0% mestici, a čistih bielaca je malo. Broj stanovnika u posljednjim desetljećima koleba: g. 1910 bilo ih je 483.175, a 1921 tek 336.766.

2. Glavni grad istoimene države; leži na i podnožju Sierra Madre, na visini od 1.892 m. Važno je željezničko čvorište — pruge vode u četiri različita pravca. Političko je i duhovno središte države, veleobrt proizvodi šećer, tkanine, željeznu robu, duhanske prerađevine i dr.; g. 1930 imao je 58.160 stanovnika.J. R-ć.