DURANCE, rieka u jugoiztočnoj Francuzkoj i glavni lievi pritok Rhône. Izvire na 2.500 m u Mont Genèvre, nedaleko francuzko-talijanske granice. Uglavnom teče prema JZ, a u donjem toku skreće na Z. Pad i širina doline veoma su promjenljivi, smjenjuju se uzke i strme sutjeske s prostranim zavalama, zbog toga uzduž D-e nije prije izgradnje željeznice vodio važniji put, niti je tu bilo uvjeta za život većega naselja: jedino granični Briançon u gornjem toku ima nešto veću važnost. Dolinom D-e kretali su se u diluviju ledenjaci, koji su joj uglavnom dali današnji izgled. Vodostaj je veoma promjenljiv, pri najvišem nosi do 4.000 m³/s, pri najnižem tek 40 m³/s; prosječno 90—100 m³/s. Zbog toga rieka nije plovna, taloži mnogo nanosa i sa svojim brzim pritocima pustoši okolno zemljište. U ledeno se doba ulievala nedaleko današnjeg ušća Rhône i nataložila šljunkovitu plavinu La Crau (v.). Vode D-e su važne za navodnjavanje prostranih vrtlarskih predjela oko donjeg toka, a njima se snabdievaju Marseille i neka druga mjesta. U novije doba izkorišćuju se brojni padovi za dobivanje elektricitete, s čim je u vezi osnivanje kemijskog i tkalačkog veleobrta. Nakon toka od 304 km Durance utječe u Rhônu, nizvodno od Avignona, a poriečje se širi na 13.400 km².J. R-ć.