DUNANT, Henry, * Ženeva 8. V. 1823, † Heiden 30. X. 1910, osnivač Crvenoga Križa. Kao namještenik družtva Compagnie de colonies Suisses de Setif nalazi se 1853 do 1858 u sjevernoj Africi i na Siciliji. U vezi s tim objavio je knjigu Sur la regence de Tunis i na osnovi toga postao član parižkoga družtva za etnografiju. Za američkoga građanskoga rata objelodanio je ponovno dio te knjige, gdje dokazuje, da je robstvo kod sjevernoafričkih muslimana čovječnija uredba nego robstvo u južnim državama USA. Tražeći Napoleona III. našao se slučajno u samoj bitci kod Solferina, gdje je ranjenima pružao pomoć, koju je mogao dati. Tri godine iza bitke napisao je Souvenir de Solferino (Ženeva 1862). Tu je predložio osnutak dobrovoljnog družtva, koje bi davalo pomoć ranjenima u ratu. Tada bude u Ženevi osnovan odbor za pomoć postradalim ratnicima, kojemu je general Dufour bio predsjednik, a D. tajnik. G. 1863 sazove D. u Ženevu međunarodnu konferenciju. Tu je zaključeno stvaranje Družtva Crvenog Križa za pomoć postradalima u ratu. G. 1864 švicarska je vlada sazvala međunarodnu konferenciju opet u Ženevu, da se ustanove prava toga družtva, prava ranjenih i zarobljenih u ratu, te prava i dužnosti onih, koji se za te nesretnike zauzmu. To je ustanovljeno u t. zv. Ženevskoj konvenciji (22. VIII. 1864). D. je bio kod kongresa predsjednik odbora za zabave. Kad je 1867 bankrotirao, postao je za družtvo mrtav. Tada se, zaboravljen od sviju, potucao Evropom. G. 1901 dobio je polovicu prve Nobelove nagrade. Umro je u ubožnici, a pokopan je u Zürichu. Osnutkom Družtva Crvenog Križa i ostvarenjem Ženevske konvencije D. je jedan od najvećih dobrotvora čovječanstva.

BIBL.: Od ostalih njegovih djela dosta je spomenuti ova: L’ésclavage chez les musulmans et aux États-Unis de l’Amérique, 1863; Fraternité et charité internationales en temps de guerre, 1864; La rénovation de l’Orient, 1865.

LIT.: M. Gumpert, D., Stockholm 1938.L. T.