DUJMI(Ć) (Duymius) de Gliricis, Albert, * Kotor oko 1500, † Rim 1564(?), dominikanac, teolog i biskup. Školovao se u Rimu i još mlad na rimskom sveučilištu »La sapienza« predavao bogoslovlje te stekao glas vrstnoga teologa, tako da ga je papa Pavao III. g. 1545 imenovao pregledačem tridentskih zaključaka zajedno s četiri druga teologa. G. 1547 izdao je u Rimu djelo Ivana de Turrecremata »Tractatus de conceptione Beatissimae Virginis«. G. 1548 bio je imenovan modruškim biskupom; budući da mu je biskupija gotovo sva pala pod Turčina, postavljen je 1550 biskupom u Krku te je kao takav prisustvovao tridentskom koncilu 1551 i 1562 i zauzimao se, da koncil ne proglasi latinski jezik jedinim liturgijskim jezikom u katoličkoj crkvi, pa je tako koncil tacite priznao glagoljsko bogoslužje. U Krku je strogo nastupio protiv širenja luteranizma i za prava Crkve protiv mletačkih vlasti, tako da je na nj 1558 počinjen atentat. Pripisuju mu u Tridentu izrečeni i tiskom izdani govor Oratio in Solemnitate S. Dominici i razpravu De gratia, a kotorski pjesnik Pasquali u jednom sonetu, posvećenom D-u, hvali ga i kao pjesnika. LIT.: Farlati, Illyr. sacrum VI, 487; G. Gelcich, Memorie storiche sulle Bocche di Cattaro, Zadar 1880; Đ. Körbler u Radu H. A. 212, 48; A. Bacotich u Archivio storico per la Dalmazia XXV, 65; A. Theiner, Acta genuina SS, Concilii Tridentini II., Zagreb 1874; I. Črnčić, Najstarija poviest, Rim 1867; V. Štefanić u Prilozima (P. Popovića) XV (1935), 6.A. Mi-ć i V. Š.