DUJARDIN, 1. Felix, * Tours 5. IV. 1801, † Rennes 8. IV. 1860, francuzki prirodoslovac. Od 1827—34 bijaše profesor geologije, geometrije i kemije na sveučilištu u Toursu, 1839 postade profesor mineralogije i geologije u Toulousu, a zatim preuze stolicu zoologije i botanike na sveučilištu u Rennesu. Njegov je znanstveni rad veoma obsežan. Prva točna iztraživanja o živoj tvari pripadaju tom velikom biologu. G. 1835 polazi na Sredozemno more, gdje je proučavao morske foraminifere i dokazao, da pripadaju praživima. Bijaše protivnik Ehrenbergovu shvatanju, da su infuzoriji više životinje s organima. D. je, proučavajući različne pražive, utvrdio i svojim mišljenjem pobiedio, da se oni sastoje od homogene tvari, koja prima hranu, steže se, pokreće i reagira na vanjske podražaje, pa je tu tvar nazvao »sarcoda«. Ovo se ime za temeljnu tvar živih bića upotrebljavalo neko vrieme u Francuzkoj, a poslije je zamienjeno sa »protoplazma«. D. je zaslužan i za proučavanje hidroidnih polipa i utrobnjaka crva.

BIBL.: Promenades d’un naturaliste, 1837; Histoire naturelle des Zoophytes infusoires, 1841; Histoire naturelle des Helminthes, 1844; Histoire naturelle des zoophytes échinodermes, 1851.

LIT.: A. Locy, Die Biologie u. ihre Schöpfer, Jena 1915; E. Nordenskiöld, Die Geschichte d. Biologie, Jena 1926; W. Harms, D. F., Handwörterb. d. Naturwiss., 2. sv., str. 1.171.K. B.

2. Karel, * Amsterdam 1622, † Mletci 20. XI. 1678, holandezki slikar. Učio je izprva kod Nikolasa Berchema i rano otišao u Italiju. Tu se manje bavio proučavanjem antike i starih majstora, a više pučkim životom i prirodom, koju je rado prikazivao u gladkim i jasno romantički stiliziranim genre-slikama. Kao čovjek bio je lakomisleni nordijski umjetnik skitalac, čiji je kratkovječni život izkićen svakojakim pričama. Na svoje ponajčešće sunčane krajolike postavlja rado pučka tipična lica (pastire, jahače i dr.). D. prikazuje sigurno i okretno i životinje. Najpoznatiji su mu radovi ove ruke: Krajolik sa životinjama u Haagu, Trgovac sajmar izvikuje svoju robu u Louvreu, Mule s goničima i Jahači pred vratima krčme u Amsterdamu te Bolestna koza u Münchenu. Manje su mu važne religiozne slike (Kalvarija u Louvreu) i vrlo popularna satirička Alegorija kritike umjetnosti (1677). U amsterdamskom Rijks-muzeju pohranjen je njegov Autoportret i izvrstna »regentska« slika, na kojoj su prikazani predstojnici amsterdamskog zatvora (1669). D. je izradio i mnoge crtarije i oko 50 uspjelih bakropisa. Od njegovih se učenika iztiče Jan Lingelbach.F. C.