DUISBURG (do 1935 god. Duisburg-Hamborn) leži na desnoj obali Rajne kod ušća rieke Ruhra. Grad se smjestio u nizini, koja je tek 33 m nad morem. U karolinžko doba zvao se grad Dispargium. Mienjao je u toku srednjega vieka više puta gospodare. Od 1655—1818 god. imao je D. svoje sveučilište. Poslije rata od 1921 do 1925 bio je zaposjednut belgijskim četama.

Kod Duisburga odvaja se kanal Rajna-Herne prema kanalu Dortmund-Ems. Duisburg se g. 1905 spojio s Ruhrortom, a 1929 je tako postao jednim od najvećih i najznačajnijih gradova Rajnsko-vestfalskog veleobrtnog područja. Ima 440.419 stan. (1933). Duisburg ima najprometniju riečnu luku i najveće bazene. Grad je važno veleobrtno središte ugljenokopa, na kojima počiva njegov veleobrtni razvoj (talionice željeza, proizvodnja željeznih strojeva, cinka, kabela, duhanskih prerađevina, kemijskih i tekstilnih proizvoda). U D-u su dalje brodogradilište, pivovare i tvornice žeste. D. izvozi iz Ruhrskog područja kameni ugljen, a uvozi željeznu rudaču, drvo, žito, petrolej i t. d. Naglim podizanjem grad je dobio moderni izgled, te se iztiču mnoge građevine. Središte je različitih veleobrtnih poduzeća, više sudova, trgovačke komore, škole za rudarske inženjere te drugih viših stručnih i srednjih škola, konzervatorija, gradske knjižnice s preko 100.000 svezaka, muzeja, triju gradskih kazališta. Posjeduje također dva botanička vrta i zooložki vrt. Osim toga, što je grad povezan izvrstnim vodenim vezama, veoma je razvijen u mirno doba i zračni promet s drugim središtima Reicha i inozemstvom. Putem dobrih željezničkih veza i cesta povezan je i s drugim gradovima u ovom bogatom veleobrtnom području.M. B-k.