ALIN, Oskar, švedski historičar i državnik, * Falun 22. XII. 1846, † Upsala 31. XII. 1900. Svojom doktorskom disertacijom o razvoju kraljevskog vijeća (Riksrad) odlučno je zahvatio u vrlo važno pitanje švedske povijesti i odao sposobnost dubokog prodiranja u predmet i jasnog razlaganja. G. 1872 počeo je predavati povijest na sveučilištu u Upsali, a 1882 bio je imenovan profesorom. Katedru povijesti zadržao je sve do smrti, a umro je kao rektor sveučilišta. Njegova se djela uglavnom kreću oko historijskog razvoja švedskog ustava u 19. st. Najvažnije je: Den svensk-norska unionen (Švedsko-norveška unija), Stockholm 1889—1891, u kojem ističe, da je Norveška vezana uz švedsku državu, a ne samo uz švedskog kralja. Djelo Carl Johan och hans tid 1828—1844, Stockholm 1881—1893, obrađuje nutarnju i vanjsku povijest Švedske za Karla XIV. Priredio je izdanja zapisnika kraljevskog vijeća i ugovora Švedske sa stranim državama. G. 1888—1899 bijaše konzervativni član prve komore i vođa nacionalnošvedske većine, a 1895—1898 član velikog vijeća za izradbu osnova unije. Kao političar zalagao se za prava Švedske, ali je odavao mnogo smisla za položaj i težnju Norveške. Radio je na mirnom rješenju spornih pitanja, a kadšto je odao, da se ne bi protivio razvrgnuću švedsko-norveške veze.

LIT.: Varenius, Oskar Alin, Nagra minnesard, Stockholm 1901.