DRŽAVNI VJERESIJSKI ZAVOD, najvažniji nosilac hipotekarne vjeresije, a ujedno i jedan od najjačih novčanih zavoda u Hrvatskoj. Po pravnoj osnovi i ustrojstvu to je javnopravni novčani zavod tipa mješovite depozitno-hipotekarne banke s nekim posebnim oznakama i širokim ovlaštenjima i povlasticama.

Osnovan je zakonskom odredbom od 6. V. 1941 kao samostalni državni novčani zavod pod neposrednim nadzorom ministra državne riznice. U djelokrug zavoda idu svi poslovi bivše Državne hipotekarne banke, čiju je imovinu na području N. D. H. preuzeo D. v. z.

Državna hipotekarna banka nastala je od nekadašnje Uprave fondova kraljevine Srbije. Ta je uprava osnovana 1862 kao posebna državna ustanova sa svrhom, da upravlja različnim zakladama, fondovima, sirotinjskim novcima kao i novcima sudbenih pologa. Prikupljene glavnice iz tih izvora ulagala je Uprava fondova u zajmove osigurane hipotekom na prvom mjestu. Po ovom prvotnom uređenju ona je bila više državni ured negoli novčani zavod. Tek zakon o uređenju Uprave fondova od 8. VII. 1898 pretvara je u državni novčani zavod tipa čiste hipotekarne banke. U upravni odbor ulazili su predstavnici Državnog savjeta, kasacionog suda, sveučilišta i Narodne banke. Tako organizirana Uprava fondova razvila se ubrzo u prilično jaku hipotekarnu banku i igrala je prvorazrednu ulogu u kreditnoj organizaciji Srbije, tako da je mogla zaključivati zajmove i u inozemstvu. Osnutkom kraljevine S. H. S. Uprava fondova preuzima i likvidira nekoliko drugih javnopravnih hipotekarnih zavoda (Srpska zemljoradnička banka u Skoplju, Državna hipotekarna banka kraljevine Crne Gore na Cetinju, Zemljištno vjeresijski zavod kraljevine Dalmacije u Zadru) i na njihovo mjesto otvara svoje podružnice. Izmjenom zakona o uređenju Uprave fondova od 30. III. 1922 dobila je ta ustanova ime Državna hipotekarna banka, a obseg poslovanja toliko je proširen, da je izgubila obilježje čisto hipotekarnog zavoda i pretvorena u javnopravni kreditno-hipotekarni novčani zavod. Ujedno je tim zakonom njezino djelovanje protegnuto na cielo područje bivše kraljevine Jugoslavije.

Današnji D. v. z. sa središnjicom u Zagrebu podržava podružnice u Splitu, Sarajevu, Banjoj Luci, Zemunu i Osieku. Zavodom upravlja upravni odbor, koji se imenuje na priedlog ministra Državne riznice. Zavod je ovlašten vršiti uglavnom ove bankovne poslove:

a) Pasivni poslovi: upravljanje svim državnim i drugim javnim zakladama, sirotinjskim i sudskim polozima, glavnicama obćinskim, kotarskim i oblastnim; primanje uložaka na knjižice i tekući račun; izdavanje blagajničkih zapisa; izdavanje hipotekarnih založnica i komunalnih obveznica na osnovi podieljenih hipotekarnih odnosno komunalnih zajmova. b) Aktivni poslovi: davanje zajmova na zalog nekretnina (hipoteka), zajmova obćinama i ostalim samoupravnim tielima na zalog prireza i prihoda, zajmova državi za građenje zgrada na podlozi hipoteke i proračunom osiguranog anuiteta, zajmova na podlozi državnih ili po državi zajamčenih vriednostnih papira (lombard); eskontiranje i reeskontiranje mjenica i deviza; poslovi žiro i tekućih računa, izdavanje akreditiva; kupnja i prodaja vriednostnih papira kao i ostali bankovni poslovi.

Hipotekarni zajmovi daju se na gradilišta i zgrade od tvrdog tvoriva te na utvrđenom regulatornom pravcu u gradovima i trgovištima, kao i na poljodjelska zemljišta. Zajam se podjeljuje najviše do polovice vriednosti založene nekretnine, a za osiguranje zavod stavlja hipoteku na prvo mjesto. Zajmovi su amortizacioni i odplaćuju se polugodišnjim jednakim odplatama (anuiteti).

Radi pribavljanja novčanih sredstava, a na podlozi već podieljenih hipotekarnih zajmova ovlašten je D. v. z. izdavati svoje založnice. Iznos založnica u obticaju ne smije nikada prekoračiti svotu tih zajmova. Na podlozi zajmova samoupravnim tielima zavod može izdavati svoje obveznice, za koje vriedi isto načelo. Založnice i obveznice glase na donosioca, a kamati na njih izplaćuju se polugodišnje unazad predajom odrezaka.

Knjige D-og v-og z-a i izvadci iz njih, propisno podpisane, imaju vriednost javnih izprava. Službenici zavoda uživaju sva prava i povlastice državnih činovnika. Njihovi službeni odnosi uređeni su posebnom pragmatikom, a njene odredbe uglavnom oslanjaju se na zakon o državnim činovnicima.

Bilanca zavoda izkazala je 31. XII. 1943 zbir aktive odnosno pasive od Kn 2.539,678.745.

Račun dobitka i gubitka za g. 1943 pokazuje ukupne prihode od Kn 104,884.481, a razhoda od Kn 84,862.226. Razlika od Kn 20,021.255 predstavlja čisti dobitak za tu godinu.M. Š-ć.