A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: Draganići (2)
Svezak: 5
Stranica: 232
Vidi na enciklopedija.hr:
Draganići

DRAGANIĆI, hrvatsko pleme u lievom Pokuplju, koje je u 13. st. podignuto iz gradokmetskoga položaja prema podgorskom župskom gradu u plemenite službenike kraljevine. U takvom su družtvenom stanju u Podgorskoj župi bili i njihovi prvi susjedi Domagovići i Cvetkovići. Područje plemena bilo je razmjerno veliko: prostiralo se u povelikoj širini s jedne i druge strane donjega diela potoka Kupčine, na sjeveru do potočića Struge, na jugu prema Kupi. Iztočni dio, na nizku tlu, oko slieva nekoliko potoka, bio je sav obrastao šumom; na zapadnom dielu, na visoku tlu, nastanili su se D. i osnovali sela Izimje, Čeglje, Gudce i veliko naselje, koje je dobilo ime po plemenu. Svi D. nisu stekli plemićki položaj; jedan je dio ostao u gradokmetskom stanju, te su kasnije, kad se Podgorska župa razvrgla, pripali vlasteli grada Okića, pod koji je ta strana Podgorja bila podpala. Okićki su posjednici, osobito grofovi Erdödy u 16., a pogotovu u 17. st., nastojali skučiti u kmetski položaj i plemenite D-e, ali su oni, iako težkom borbom, uspjeli sačuvati svoje povlastice. Zapisano je petdesetak plemenitih obitelji, a toliko ih je jamačno bilo i kmetskih. Od plemenitih brojni su bili: Andrejevići, Beličići, Bencetići, Brckovići, Budrovići, Čegli, Darići, Dijaneševići, Domaldovići (Domladovci), Francetići, Franetići, Galovići, Gojšići, Jazvaci (Jazvečići), Krajačići, Križančići, Kučečci, Laclavići, Lepkovići, Maurovići, Šimunići, Vidovići, Vučkovići i Županići. Te obitelji i danas čine većinu stanovničtva draganićke obćine. Po tome se i vidi, da su se D. dobro očuvali i održali i u turskom prodiranju. U toku vremena jedino su u svoj jezik primili nekoliko bitnih kajkavskih obilježja, što im je donekle izmienilo njihov stari čakavski govor.

LIT.: E. Laszowski, Hrvatska plemenska općina Cvetkovići, Vjesn. arhiva II.-III., Zagreb 1926 i 1928; R. Lopašić, Hrv. urbari. Zagreb 1894; Isti, Karlovac, Zagreb 1879; Isti, Oko Kupe i Korane, Zagreb 1895; I. Kukuljević, Listine hrvatske, Zagreb 1863; F. Petrić i D. Švob, Zadruga Domladovac, ZNŽO 27a.S. P-ć.