ALGARVE (arap. al-gharb »zapad«), najjužnija pokrajina Portugala, tercijarna humovita ravan između ušća rijeke Guadiane i atlantskoga rta São Vicente, pokrita šumicama plemenitih kestena, hrastova plutnjaka i naranča, uopće vrlo rodna vinom i smokvama, bananama i sladornom trskom, ananasom i agrumima, izuzevši pjeskovito primorje na JI i kamenito na JZ, a naročito pustopoljine u unutrašnjosti sa sjeverne strane gorja Serra de Monchique (902 m). Stoga je unutrašnjost gusto naseljena, a u primorju žive čuveni ribari i pomorci, premda nema dobrih luka. Glavni je grad neznatni Faro (14 000 stan.), a poznatiji su iz doba otkrića Lagos i Sagres. U Sagresu je Henrik Pomorac osnovao 1416 slavnu pomorsku školu i opservatorij, gdje su nikle mnoge smjele osnove za otkrivanje mora i zemalja. Nekada su ovdje stanovali Kelti, poslije su vladali Kartažani, pa Rimljani, a od 5. do 8. st. po Kr. Vizigoti, koje su u 13. st. zamijenili Arapi. G. 1251 pripojio ju je Alfonzo III. Portugalu. Još danas nosi ponosno naslov kraljevine u spomen maurske države, koja se prostirala ovim dijelom Portugala, susjednim dijelom Španjolske i sjeverne Afrike. Na površini od 4858 km² živi 275.000 stan.