ALEXANDER, 1. Bernát, * Budimpešta 13. IV. 1850, † Budimpešta 1928, madžarski filozofijski pisac i estetičar, sveuč. prof. Veliki utjecaj na madžarsku filozofijsku književnost vršile su njegove studije o Kantu, Diderotu i Spinozi. Kao urednik Zbornika filozofijskih pisaca kroz više decenija odgojio je čitavu legiju madžarskih filozofijskih autora. Pisao je studije o umjetnosti, književnosti te dramaturške bilješke. Pišući i za dnevnike popularizirao je i najapstraktnije naučne i književne probleme, naročito komentirao Shakespearea.

BIBL.: Spinoza; Kant élete, fejlődése és filozófiája (Život, razvitak i filozofija Kanta); Diderot tanulmányok (Studija o Diderotu); Müvészet, a müvészet értékeről és a müvészeti nevelésről (Umjetnost, o vrijednosti umjetnosti i umietničkom odgajanju). E. K.

2. Samuel David, * Zagreb 13. VII. 1862. G. 1879 trgovac žitom u Sisku, gdje preuzima Sisačku pivovaru i započinje radom na polju industrije. U Zagrebu rekonstruira Zagrebačku pivovaru, podiže Prvu hrvatsku tvornicu ulja d. d., osniva ugljenokopno d. d. »Mirna«, »Zagorka« d. d., fuzionira Skladišta u Zagrebu i Sisku, nacionalizira »Danicu« d. d. za kemijsku industriju i surađuje kod osnivanja tvornice portland cementa. U zajednici s pok. Baylonijem (Beograd) i Hribarom (Ljubljana) osniva Središnjicu industrijskih korporacija u Beogradu na posve autonomnoj bazi. Mnogo radi u Zagrebačkoj burzi, u Zagrebačkom Zboru, u Trgovačko-obrtničkoj komori, sudjeluje u radu oko podignuća Visoke tehničke i Visoke ekonomske škole. Napisao u domaćim i stranim časopisima mnogo članaka. M. I.