DILETANT (tal. dilettante »ljubitelj«), čovjek, koji se nestručno bavi nekom umjetnošću, znanošću ili vještinom. D-a ima u produktivnim i reproduktivnim umjetnostima. Gdje je potrebit jači stvaralački duh, njihov utjecaj može biti vrlo štetan. Diletantizam kao struja stvara površnost, razvodnjivanje i sljeparstvo. Zato su evropski kritičari pisali oštro protiv takvoga rada u književnosti, glasbi, slikarstvu, kiparstvu i t. d. Osobito je protiv d-a pisao Apolon Grigorjev, od kojega potječe ona rieč, da d-ima nije stalo ni do koga, pa zato nikomu ne smije biti stalo ni do njih. (→ amater.)U.

U glasbi naziv d. nije negda imao ono ponizujuće značenje kao danas. Između glasbenika po zvanju i ljubitelja glasbe, koji su nekada sastavljali Collegia musica te zajednički sudjelovali u izvedbama glasbenih djela, nije bilo nikakvih razlika. Boccherini je posvetio svoj op. 1 (gudačke kvartete) »ai veri dilettanti e cognoscitori di musica« (pravim ljubiteljima i poznavaocima glasbe). Osnutkom družtva Tonkünstler-Sozietät u Beču (1771) i Professional-Concerts u Londonu (1783) počeli su se razlikovati glasbenici po zvanju od ljubiteljâ glasbe, koji su u svoje slobodno vrieme — vršeći inače druga zvanja — praktički muzicirali. Danas je diletantizam manje oznaka zvanja, a više oznaka površnog bavljenja nekom strukom u području stvaralačkoga ljudskog duha, gdje je potrebit snažan talenat i ozbiljna sprema.B. Š.