ALEKSANDROV, Todor, * Štip 1882, ubijen u bugarskim planinama 31. VIII. 1924, najistaknutiji vođa Unutarnje makedonske revolucionarne organizacije (VMRO), koju su 1893 u Solunu osnovali makedonski Bugari Gruev i Delčev u svrhu oružane borbe za oslobođenje Makedonije od turske vlasti. Mirom u San Stefanu (3. III. 1878) Bugarska je imala dobiti cijelu Makedoniju osim Soluna i poluotoka Halkidike, ali je na Berlinskom kongresu (13. VI. — 13. VII. 1878) određeno, da Bugarska dobiva od Makedonije samo Kjustendil i strumičku dolinu. Makedonski Bugari nisu bili zadovoljni ovom odredbom, pa zato odluče, da će sami stupiti u borbu za oslobođenje Makedonije. Gruev i Delčev započeše krvavu borbu osnutkom spomenute organizacije, koju je pomagala slična legalna organizacija, koju je osnovao 1894 u Sofiji Boris Sarafov. VMRO je organizacija vojničkog zapta i stege s kaznom smrti za one, koji ne izvrše naloge vodstva. Aktivni članovi živjeli su po šumama, gdje su vršili vježbe. VMRO je pokušala i općim ustankom ostvariti svoje ciljeve. Prvi ustanak, u jesen 1902, nije uspio, kao ni poznati Ilinjdenski ustanak, 2. VIII. 1903. Novi pokušaji evropskih sila za smirenje Makedonije nisu donosili rezultata, s kojima bi Makedonci bili zadovoljni. Nakon Svjetskog rata (1914 do 1918) donio je mirovni ugovor u Neuillyu (27. IX. 1919) novo uređenje razgraničenja između Bugarske, Jugoslavije i Grčke. Makedonski Bugari nisu prihvatili novo uređenje. VMRO oživljuje svoju djelatnost i A. postaje središnja ličnost i vođa organizacije. Živi uglavnom u bugarskim planinama, otkuda vodi političku i vojničku akciju. Traži osobno veze u inozemstvu. Sastaje se i sa Stjepanom Radićem. Vidnog učešća imao je A. s VMRO u rušenju Aleksandra Stamboliskog u Bugarskoj (lipanj 1923). Za režima Aleksandra Cankova osjećala se i u inozemstvu snaga VMRO pod vodstvom A. Između A. i drugog prvaka organizacije, Protogerova, dolazi kasnije do načelnih političkih razlika, u kojima se krije klica rascjepa organizacije. A. je poginuo u planini zajedno s cijelom pratnjom osim Protogerova, koji je poslije smrti A. postao i vođom VMRO do 1928, kad je i on u međusobnom obračunavanju poginuo, a naslijedio ga Vanča Mihajlov.