DEPOT. Među t. zv. »neutralne« bankarske poslove spada i primanje efekata i drugih predmeta od osobite vrijednosti u ostavu ili depot. Pri tome se razlikuje otvoreni i zatvoreni (»zaključani«) depot.

1. Otvoreni depot. Kod otvorenog depota predaju se efekti (dionice, obveznice, založnice, blagajnički zapisi) banci otvoreno ne samo na čuvanje nego i na upravu. Pod upravom razumijevaju se svi poslovi, koje zahtijeva priroda odnosnih efekata, da bi se u potpunosti zaštitila, sačuvala i izvršila sva prava njihova vlasnika (deponenta). Prema tome kod otvorenog depota efekata banka se, između ostaloga, brine za naknadne uplate nepotpuno uplaćenih efekata u određenim rokovima, za zamjenu privremenih efekata (međutomnica, certifikata) stalnima, za naplatu kupona o rokovima dospjeća, za zamjenu kuponskih araka, kad se ti iscrpe, za naplatu amortiziranih obveznica, za evidentiranje zgoditaka i t. d.

Za čuvanje efekata kao i za pojedine poslove oko uprave plaća se banci depozitna taksa (čuvarina) i inkaso-provizija prema ugovorenoj tarifi. S obzirom na veliki broj poslova oko uprave i kontrole efekata ovaj posao nije unosan za banke. One ga zato obično rade samo u vezi s drugim poslovima (kupnja i prodaja efekata, lombardni posao i sl.).

2. Zatvoreni depot. Kod zatvorenog depota preuzimlje banka od svojih klijenata zatvorene i zapečaćene pakete samo na čuvanje u svojim tresorima bez ikakve druge dužnosti, a uz naplatu čuvarine; visina se čuvarine ravna prema označenoj vrijednosti i zapremini omota. Osim vrijednosnih papira dolaze tu u obzir i drugi skupocjeni predmeti, zlato, srebro, nakit, dokumenti i dr.

Pravni odnosi između polagača (deponenta) i banke (depozitara) prosuđuju se po načelima građanskog prava o ostavnoj pogodbi (»depositum regulare«).

Iznajmljivanje sigurnosnih pretinaca (safe) po vladajućem mišljenju nije ostavna nego najmovna pogodba i ne ide ovamo.M. Š-ć.