ALECSANDRI, Vasile, * Bacău (Moldavija) 1821, † Mirceşti na Seretu 1890, rumunjski romantičar, podrijetlom iz bojarske porodice moldavske. Odgojen u Parizu i zanesen za latinsku ideju, piše najprije francuski, a onda nastavlja rumunjski romantičkom novelom »Prodavačica cvijeća iz Firenze« (1839). Prozaista je, liričar, dramatičar i političar. Kao dramatičar piše za kazalište u Jašu. U lirici slijedi talijansku i francusku inspiraciju (Lamartinea). Boravi u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Kao predstavnika latinske ideje među Rumunjima karakterizira ga pjesma Cântecul gintei latine (Pjesma latinskog plemena), koju su 1878 nagradili »Félibres« u Montpellieru prvom nagradom. Kao političar radi na ujedinjenju dunavskih kneževina Moldavije i Vlaške. Pjesnik je rumunjske generacije g. 1848. Smatra se najvećim rumunjskim pjesnikom 19. st. Eminescu ga zove kraljem pjesnika, pjesnikom rumunjskoga naroda i njegove prirode. Za Jorgu je inkarnacija rumunjskoga genija. Kao romantičar bavi se rumunjskom narodnom pjesmom i pjeva u njezinom stilu. Njegova zbirka Poesii populare ale Romanîlor (Rumunjske narodne pjesme) izašla je u engleskom, francuskom i njemačkom izdanju. Među ovima najpoznatija je balada o majstoru Manojlu, graditelju samostana u Arđešu. Ova balada obrađuje istu temu kao naša narodna pjesma o zidanju Skadra. Osim ove poznata je iz njegove zbirke i rumunjska pastirska narodna pjesma Mioriţă. Kao epsko-lirskog pjesnika inspirira ga ljubav spram Elene Negri u Italiji. Kao dramatičar može se označiti osnivačem rumunjskog narodnog kazališta, kojemu je dao vrlo raznovrstan repertoar: komičke dramske pjesme, monologe komičke i ozbiljne, vodvilje, drame u stihovima, među kojima treba istaći Fântâna Blanduziei (1884), gdje prikazuje život Horacijev, Ovidiu (1890), također u stihovima, gdje prikazuje tragički završetak Ovidijev u Tomima. Iz rumunjske narodne historije dao je također drame u stihovima, od kojih je najpoznatija Despot vodă (Vojvoda Despot). Kao prozaista pisao je različite autobiografske spise, pripovijesti, putopise i književne kritike. Po prirodi svojoj bio je estet.

LIT.: D. C. Ollanescu, V. Alecsandri, Bukurešt 1894; P. Haneş, Histoire de la littérature rumaine, Pariz 1937.