DELMINIJ (Delminium), glavni grad Delmata, središte njihova otpora protiv prodiranja Rimljana u nutrašnjost ilirske zemlje. G. 156 pr. K. D. se odlučno odupro napadaju konzula C. Marcija Figula, i tek njegov nasljednik kozul P. Kornelije Scipion Nazika zauzeo ga je g. 155. Otad je D. malo mjestance napušteno od Delmata kao njihovo središte. Kad za nj opet doznajemo u 1. st. pos. Kr., on je rimski municipij. Gdje je D. ležao, nije još utvrđeno; Farlati ga je stavljao na Duvanjsko polje, Mommsen i drugi u Gardun kod Trilja na Cetini, Evans i Patsch u Županjac na Duvanjskom polju. Nova iskapanja ondje pokazuju, da je doista kraj Županjca na brežuljku Libu stajao jedan grad u predrimsko doba, a u samom Županjcu otkriveni su ostatci većega grada iz rimskog vremena sa svim onim javnim zgradama, koje su takva mjesta tada imala. Forum, koji je u Županjcu otkriven, izgrađen je g. 18—19 pos. Kr. a kasnije je urešen novim spomenicima. Za seobe naroda bio je grad razoren. Iz jednog natpisa vidi se, da je to bio municipij, bez sumnje Delminij.

LIT.: G. Zippel, Die römische Herrschaft in Illyrien bis Augustus, Leipzig 1877, str. 131.; H. Cons, La province romaine de la Dalmatie, Pariz 1882, str. 105.; G. Novak, Topografija i etnografija rimske provincije Dalmacije, N. Vj. XXVII., Zagreb 1918; C. Patsch u GIZM VIII., 285. i d., IX., 227. i d., 117. i dr.; Isti u Wissenschaftliche Mitteilungen aus B u. H., V., 236. i d., IX., 170. i d.G. N.