DELIVIĆ, fra Mato, * Kreševo 1666, † Kreševo 22. VI. 1740, biskup i prvi apostolski vikar u osmanlijskoj Bosni (1735-40). Obitelj mu je nazvana po nekom junačkom pretku Deli-Ivi. Radi vječnih poteškoća s bečkim dvorom pri imenovanju bosanskog biskupa — đakovački biskup nosi naslov »bosanskog« — prijeđe Sveta Stolica na sustav apostolskih vikara kao u misijama, imenovavši D-a 12. XII. 1735 prvim vikarom u Bosni i naslovnim biskupom bolinskim. Narod, koji već 52 godine nije vidio biskupa, dočeka ga oduševljeno, ali mu se opru vjernici duvanjske biskupije (Rama i Duvno), kojom je prije upravljao makarski biskup Nikola Bjanković (1699—1730), i ne htjednu pristupiti bosanskom apost. vikarijatu. Velikom požrtvovnošću obavi D. vizitaciju u 13 župa, ali radi austrijsko-turskog rata morade pohod prekinuti 1737. Njegov opis te vizitacije dragocjen je radi toga, jer potanje crta stanje katolika nakon velikih seoba za bečkoga rata i jer propisuje sva stara katolička crkvišta u pregledanom dijelu Bosne donoseći i narodnu predaju o njima. D. je posebno trpio od tužba pravoslavaca Turcima pa je tako na objede vladike u Sarajevu bio i zatvoren. U samostanu Kreševu, koji je mnogo obdario i gdje je bio pokopan, čuva se uljena slika s bradatim isposničkim likom biskupovim.

LIT.: Farlati, Illyricum Sacrum IV., 85.; V. Batinić, Djelovanje franjevaca III., 52.-55., 66., 71.; J. Jelenić, Spomenici kult. rada franj. Bosne Srebr., Mostar 1927; Isti, Izvori za kult. povjest bos. franjevaca, Sarajevo 1913; Isti, Ljetopis franj. samostana u Kreševu, GIZM 1917; Strukić, Povjes. crtice Kreševa i franj. samostana, Sarajevo 1899.K. D-ć.