DELHI (kod urođenika Dehli) 1. pokrajina u Sjedinjenim provincijama u Indiji. Na 1483 km² živi 636.246 stan. (1931). Sastoji se iz okruga D. i 65 sela na lijevoj obali Jumne. 2. Grad leži na rijetko povoljnu mjestu: na najmanjoj udaljenosti između Punjaba i Hindustana, velikih ravnica sjeverne Indije. Tuda vodi i put između Himalajskog prigorja i dekanske visoravni. Odavde je najlakše upravljati s tri glavna geografska dijela Indije: Punjabom, Hindustanom i Dekanom, ali je tu redovno trebalo i biti bitku za vlast nad Indijom. Ove odlike tumače tragičnu sudbinu i veliku otpornost D-ja, ključa vlasti nad Indijom. Šest puta je grad rušen i sedmi ponovno sagrađen. Promjer prostora, na kome su se gradili različiti D., ne prelazi 10 km. Pošto je engleska vlast uvidjela ove prednosti D-ja, preselila je 1912 središte indijske političke uprave iz primorske i rubno položene Kalkute u kontinentalni D. U tu svrhu sagrađen je najnoviji, osmi New Delhi.

Današnji se grad prostire na desnoj obali plovne Jumne, i to na mjestu, gdje su se ogranci Arawalli gorja najviše približili rijeci. Pokraj rijeke je tvrđava (građena 1638— 48), nekadašnji dvor velikih mogula. Danas djelomice služi za vojarnu i oružarnu. Jugoistočno od tvrđave je Jama Mašid, velika džamija, jedna od najvećih na svijetu. Dalje na zapad i jugozapad prostire se Shah-Jehanabad, zidom opasani stari D., krivudavih, tijesnih i dosta prljavih ulica. Jedino se ističe poznata Chadni Chauk, srebrna ulica, koja vodi iz grada u tvrđavu. Ovaj dio grada i danas je trgovačko središte D-ja. Grad je poznat po obrtnim proizvodima od pamuka, filigranskim radovima od srebra i zlata, a onda kao važno tržište za pamuk, svilu, žito, šećer i drugo. Sjeverozapadno, izvan gradskih zidina, izgrađena je evropska četvrt. Jugozapadno od starog D-ja izgrađen je poslije 1912 g. golemim troškom (135 miliona £) i po geometrijskom planu Novi Delhi (New-Delhi), sjedište podkralja i vlade Indije. Budućnost će pokazati, da li će drukčiju sudbinu imati glomazne i hladne zgrade američkog sloga (palača podkralja, sekretarijat, parlamenat i dr.) od labirintske mogulske tvrđave, romantičnih kneževskih dvorova i elegantnih džamija. Uz velike administrativne zgrade u Novom D-ju su raskošna svratišta, banke, sveučilište, muzeji i različite kulturne ustanove. U toku sedam ljetnih mjeseci N. D. je mjesto polumrtvo, jer se podkralj s glavnim državnim uredima odseli u klimatski ugodniju Simlu.

D. ima 477.000 stan. (1931), od toga 40% muslimana, koji su poradi svog dugog gospodstva dali biljeg gradu.

O prošlosti D-ja nema sigurnih podataka do 11. st. U drugoj polovici 11. i u 12. st. D. je sjedište domaćih hinduskih knezova. Pred kraj 12. st. osvojili su ga muslimani i otada stalno ostali gospodujući sloj stanovništva. Ali je D. i kasnije doživljavao različita stradanja i nanovo se pridizao. G. 1398 Tamerlan je gotovo sasvim porušio grad, koji je poslije teško životario sve do polovice 17. st. Šah Jahan (1626—59) ga je izgradio i opasao zidom, ukrasio ga lijepim građevinama i prenio prijestolnicu iz Agre u D. Po njemu je taj dio grada i nazvan »Shahjahanabad«. Radi svoje izloženosti grad je i kasnije bio pljačkan, ali je stalno ostao prijestolnica mogula, čija je vlast sve više slabila. Lord Lacke je osvojio D. 1803 i otada je pod engleskom vrhovnom vlašću. U okolici D-ja je izbio veliki ustanak 1857. Engleska vlada je odlučila u prosincu 1911, da se sjedište indijske vlade prenese u D.

BIBL.: H. C. Fanshawe: Delhi post and present, London 1902; G. R. Hearn, The seven cities of Delhi, London 1907.J. R-ć.