DELAWARE, 1. rijeka u USA i pritok Atlantskog oceana. Tok je dug 580 km, izvire na gorju Castskillu i teče naizmjence usporedno i poprečno na pružanje Appalachian gorja, koje prosijeca dubokim i lijepim sutjeskama (osobito lance gorja Kittatinnya). Rijeka se odlikuje s više slapova i vodopada, koji su gospodarski dobro iskorišćeni. Dva desna pritoka, Lehigh i Schuylkill, omogućuju lak pristup u bogate rudarske krajeve jugoistočne Pennsylvanie. D. je u donjem toku plovna, i prometna joj je važnost povećana prokopavanjem kanala. Glavni je spajaju s rijekom Hudsonom i zalivom Lower Bay, na kome je New York. Do grada Trentona (265 km uzvodno) D. je plovna i za velike brodove. Rijeka se uliva u ljevkasti zaliv Delaware Bay, koji je kanalom spojen sa Chesapeake Bay. Na ušću rijeke u zaliv razvila se velika luka Philadelphia. Rijeka i zaliv kao i istoimeni grad i država dobili su ime po lordu De La Warr ili Delaware, guverneru Virginije, koji je 1610 prvi upoznao ovaj kraj i dao o njemu obavještenja.
2. Savezna država, koja zauzima istočni dio poluotoka između istoimenog zaliva i zaliva Chesapeake. Po površini je poslije Rhode Islanda najmanja savezna država (5091 km2 i 238.380 stan. ili 47 na km2 [1936] ; od toga 79,2% bjelaca i 13,7% crnaca). Kraj je dosta nizak, a u obalnom pojasu i močvaran. U osnovi zemljišta su kristalasti škriljavci, preko kojih su djelomično kredne i tercijarne slojevite stijene; ruda osim građevinskog kamena gotovo i nema. Blaga atlantska klima pogoduje poljodjelstvu: uzgajaju se najviše različna žita, voće i povrće; u ovoj gospodarskoj grani zaposleno je tek 19% stanovništva. Dosta je razvijeno i gajenje krupne stoke (goveda). Najveće gospodarsko značenje ima veleobrt, koji je uglavnom okupljen u gradovima sjevernog dijela (Wilmington i dr.); veleobrtna su poduzeća u blizini rijeke Delaware i zapravo čine dio velikog industrijskog područja grada Philadelphije, kojeg je razvoj omogućen dobrim prometnim vezama s velikim rudarskim područjem Pennsylvanije. Važnost se veleobrta može ocijeniti i po velikom postotku gradskog stanovništva (oko 60%). Izuzevši granični Wilmington (106.597 stan. 1930) nema većih gradova. Upravno središte je gradić Dover (4800 stan. 1930). Poslije prvih upoznavanja u D. su najprije stigli Holandezi (1623, 1631), a prvu znatniju koloniju »Nova Švedska« osnovali su 1638 Švedi, koji su ponovno 1655 morali priznati holandsko vrhovništvo. G. 1664 cijeli je kraj pripao Englezima. U početku je D. bila u zajednici s Pennsylvanijom, ali već 1710 dobiva potpunu samostalnost, sudjeluje u ratu za oslobođenje i 1787 prva prima federalni ustav. Usprkos podijeljenih simpatija pučanstva D. je u secesionističkom ratu ostala vjerna sjevernim državama.
3. Grad u saveznoj državi Ohio u USA. Važna je željeznička raskrsnica i sjedište sveučilišta i ima 8675 stan. (1935).J. R-ć.
4. Sjeveroameričko pleme (ili Lenápe, Leni Lenápe), prvobitno iz skupa Algonkin, dospjelo na istok u područje zatona Delaware; danas pleme više ne postoji. Srodni su etnografski na jednoj strani svojim suplemenicima Algonkin (v.), na drugoj susjedima iz skupa Irokeza (v.), od kojih su usvojili dosta kulturnih dobara (ali zadržali na pr. svoje algonkinško dijeljenje u tri lokalna skupa). Od posebnosti u kulturi D. značajno je likovno pismo, kojim su napisana njihova plemenska predanja, poznata pod imenom Walam Alum (»crveni urez«) na komadima glatke drvene kore.M. G-i.