ALDRICH, 1. Henry (1647—1710), dekan crkve Christ Church i potkancelar sveučilišta u Oxfordu, arhitekt (Peckwater Quadrangle), pisac latinskih epigrama i nazdravica, autor »Pregleda logike«, koji se gotovo 2 vijeka upotrebljavao kao školska knjiga. Općenito su poznati njegovi šaljivi stihovi:

»Si bene quid memini, sunt causae quinque bibendi: hospitis adventus, praesens sitis atque futura, aut vini bonitas, aut quaelibet altera causa.« (Pamtim li dobro, pet je uzroka piću, Dolazak gosta, ova ili buduća žeđa, Ili dobro vino, ili drugi kojigod uzrok). U.

2. Nelson Wilmarth, sjevernoamerički političar, * Forsten (Rhode-Island) 6. XI. 1841, † New York 16. IV. 1915. U početku je djelovao u političkom životu svoje države; g. 1879 postade članom kongresa, a 1881 izabran bi u senat. Bio je jedan od najuglednijih vođa republikanske stranke i odličan stručnjak na polju financija i trgovine. Tarifa o visokim zaštitnim carinama od 5. VIII. 1909 nosi po njemu ime (Payen-Aldrich tarifa). J. N.

3. Richard, * Providence 1863, † Rim 1937, američki glazbeni pisac i kritičar. Surađivao je najprije u listu »Tribune«, kasnije u »New York Times«. Napisao je komentare nekim Wagnerovim muzičkim dramama, te pojedine članke o glazbi u Americi u poznatom Groveovom »Dictionary of music«. S. S-i.

4. Thomas Bailey (1836—1907), američki pisac i novinar. Deset godina je uređivao časopis »Atlantic Monthly« (1881 do 1890). Najpoznatije njegovo djelo je autobiografska pripovijest The Story of a bad boy (1870). Od ostalih djela u prozi treba spomenuti Marjorie Daw and other people (1873), Prudence Palfrey (1874) i The Stillwater Tragedy (1880). Pisao je i stihove, osobito prigodne. G. F.