DEFRANCESCHI, 1. Ante, * Ližnjan u Istri, 1. II. 1894, profesor. Učiteljsku je školu svršio u Kastvu. Službovao je na pučkim školama u Istri, a poslije prešao u Hrvatsku, svršio Višu pedagošku školu u Zagrebu i postao profesor na učiteljskoj školi u Zagrebu. Izradio je priručnik za obradbu velikih tiskanih slova. Bavio se i umjetničkim odgojem školske djece. Jedan je od promicatelja »skupne nastave« kod nas. Surađuje u pedagoškim i drugim listovima (Napredak, Učitelj, Hrvatski Učitelj i dr.).

BIBL.: Dječji samorad (1925); Metoda početnoga čitanja i pisanja te put do slobodnih sastavaka (1928); Radna metoda početnoga čitanja (1931); Načela nove škole (1934); Skupna nastava u teoriji i praksi (1935); Oko reforme naše osnovne nastave (1935); Pismeni sastavci u osnovnoj školi (1937); Kako uvodimo učenike u povijesnu nastavu (1939); Globalna metoda u nastavi čitanja (1940).J. D.

2. Camillo, * Poreč 3. VIII. 1868, istarski povjesničar, sin Carla, najprije knjižničar Gradske knjižnice u Trstu, kasnije ravnatelj Istarske pokrajinske knjižnice u Puli. Već je više godina predsjednik Istarskoga društva za arheologiju i domaću povijest (Società Istriana di Acheologia e Storia patria) i urednik glasila toga društva Atti e Memorie.

BIBL.: I Castelli della Val d’Arsa (Atti e Memorie, V. 14 [1898]—15 [1899]); Il Comune polese e la Signoria dei Castropola (Atti e Memorie, V. 18 [1902]—20[1905]); La popolazione di Pola nel secolo XV e nei seguenfi (Archeografo Triestino, S. III. V. 3 [1907]); Statuta Communis Albonae (Archeografo Triestino, S. III. V. 4 [1908]); Cartularium Piranense (Atti e Memorie, V. 36 [1924], 43 [1931]–47[1935], 50 [1938]; L’Arcadia Romano-Sonziaca e la Biblioteca Civica di Trieste (Archeografo Triestino, S. III. V. 15 [1929—30]); Dante e Pola (Atti e Memorie V. 44 [1932]); Esuli fiorentini della compagnia di Dante mercanti e prestatori a Trieste e in Istria (Archivio Veneto, 1939); La toponomastica dell’antico agro polese desunta dai documenti (Atti e Memorie V. 51-52 [1939—40]).

3. Carlo, * Gologorica (pazinski kotar) 17. X. 1809, † Gologorica 8. I. 1893, povjesničar Istre. G. 1835 stupio je u sudačku službu kod okružnog suda u Rovinju. Za prevratnih godina 1848 i 1849 zastupa izborni kotar Pazin-Rovinj-Vodnjan u parlamentu u Beču i Kromjerižu te razvija živu djelatnost radeći i publicistički. Time se zamjerava kasnijoj apsolutističkoj vladavini, pa 1854 ostaje bez službe te živi u Rijeci kao privatni namještenik. G. 1861 do 1876 vrši važnu, iako nepolitičku službu tajnika pri Zemaljskom odboru u Poreču. Između 1886—89 nalazi se na čelu Società Istriana di Archeologia e Storia patria. U Pazinu mu je podignuto poprsje.

BIBL.: Glavno mu je djelo L’Istria, Note storiche (Poreč 1879), prvo takve vrste. Od ostalih radova spominjemo: Sulle varie popolazioni dell'Istria (L’Istria VII, Trst 1852), Descrizione del Margraviato d’Istria in riguardo alle sue condizioni naturali ed agricole e relative industrie (Annuario della Società Istriana II, Trst 1872) i Studio critico sull’ istrumento della pretesa reambulazione di confini del 5 maggio 1325 (Archeografo Triestino, N. S. V. XI [1885]), u kojem osporava vjerodostojnost Istarskoga razvoda. Za poznavanje Istre 19. st. važne su njegove Memorie autobiografiche (Trst 1926).

LIT.: Spomenute Memorie autobiografiche s predgovorom Camilla De Franceschija; A C. De Francesci (Atti e Memorie) V. 40. 1928.M. R.